Financijska tržišta u studenome su bila obilježena daljnjom neizvjesnošću povezanom s geopolitičkom situacijom uslijed rata u Ukrajini, daljnjih naznakama zaoštravanja monetarne politike s ciljem zauzdavanja inflacije te makroekonomskim objavama koje ukazuju na usporavanje ekonomske dinamike, što je posljedično rezultiralo većom volatilnošću na tržištu. Fokus investitora zadržan je tijekom proteklog mjeseca na makroekonomskim podacima i objavama iz realnog sektora s obje strane Atlantika.

U fokusu investitora u studenome i dalje je bila retorika čelnika FED-a. Sukladno očekivanjima većine tržišnih dionika, Fed se na sastanku u prosincu odlučio za nastavak ciklusa podizanja kamatnih stopa, no ovog puta za 50bb, što predstavlja određeno usporavanje dosadašnje dinamike podizanja (75bb na prethodnim sastancima). Čelnik FED-a J. Powell zadržao je oštru retoriku, budući da je prioritet izbjeći pogreške u obliku preblagog zaoštravanja monetarne politike, ali je istovremeno signalizirao da se Fed približava kraju ciklusa koji je pogurnuo stope s gotovo nule na raspon od 4,25%-4,50%. Dužnosnici FED-a sada projiciraju dostizanje stope referentnog kamatnjaka od 5,1% sljedeće godine. Prema retorici čelnika FED-a, na nadolazećim sastancima nastavit će se podizanje referentnih kamatnih stopa. FED je objavio i nove ekonomske prognoze za SAD, prema kojima se očekuje rast realnog BDP-a od 0,5% u 2022. (+0,3pb u odnosu na prošle prognoze), 0,5% u 2023. (-0,7pb u odnosu na prognoze iz rujna) i 1,6% u 2024. (-0,1pb). U dugom roku, očekuje se kretanje stope nezaposlenosti oko 4%. Prosječna godišnja inflacija (mjereno PCE indeksom) ponovno je revidirana na više, odnosno na 5,6% u 2022. (s 5,4%), na 3,1% u 2023. (s 2,8%) te na 2,5% u 2024. (s 2,3%). Spuštanje inflacije na ciljanih 2% ne očekuje se prije 2025. godine.

Prema objavi Europske komisije, industrijska proizvodnja u europodručju zabilježila je u listopadu pad od 2% na mjesečnoj razini (sezonski prilagođeno), dok je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine usporila na 3,4% (u odnosu na 4,9% u rujnu). U usporedbi s rujnom, proizvodnja energije pala je za 3,9%, a smanjenje bilježe i trajna dobara za široku potrošnju (-1,9%), intermedijarna dobra (-1,3%) i kapitalna dobra (-0,6%). Najveći pad na mjesečnoj razini evidentiran je u Irskoj (-10,7%), dok je najveći rast ostvarila Slovačka (+1,3%). Nakon pada realnog prometa u trgovini na malo, i industrijska proizvodnja upućuje na usporavanje gospodarstva europodručja na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja. Inflacija u europodručju ostvarila je rast od 10% u studenome na godišnjoj razini što je niže za 0,6 pb u odnosu na godišnju promjenu u listopadu. Fokus investitora bio je na posljednji ovogodišnji sastanak ESB-a., upravno vijeće ESB-a očekivano je podiglo tri ključne kamatne stope za 50 baznih bodova. Podizanje kamatnih stopa i retorika ESB-a posljedica je trenutnih i očekivanih inflatornih pritisaka budući da je na jučerašnjem sastanku zamjetno naviše revidirana i očekivana stopa inflacije, dok su izgledi rasta gospodarstva euro područja smanjeni uz izglednu kratkotrajnu i blagu recesiju na kraju ove te početkom sljedeće godine. . Najnovija revizija predviđa prosječnu stopu inflacije od 8,4% u 2022., 6,3% u 2023. te daljnje smanjenje na 3,4% u 2024. i 2,3 % u 2025

Objave prvih visokofrekventnih pokazatelja za posljednje tromjesečje potvrdile su znakove usporavanja gospodarske aktivnosti, na što su upućivali i nedavno objavljeni podaci o kretanju BDP-a u razdoblju srpanj-rujan 2022. (rast BDP-a na godišnjoj razini od 5,2%, a usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje 0,4%). U listopadu su negativne godišnje stope rasta zabilježili trgovina na malo i obujam industrijske proizvodnje. Pad trgovine na malo iznosio je 0,4%, a obujam industrijske proizvodnje bio je u listopadu za 0,3% niži u odnosu na listopad 2021. te je tako prekinut pozitivan trend godišnjih stopa rasta koji je trajao u kontinuitetu od 2020. Godišnja stopa inflacije za listopad oborila je sve rekorde te je dosegnula 13,2% što je najviše od kad DZS vodi te podatke. Uz pridruživanje euro području, potvrđen je ulazak Hrvatske i u šengenski prostor. Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora kada će se ukinuti granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama.

Dionička tržišta - Fokus na makroekonomskim objavama

Sa završetkom još jedne sezone objava poslovnih rezultata kompanija, fokus je na makroekonomskim podacima i objavama iz realnog sektora s obje strane Atlantika. Pritom je najizraženiji fokus investitora na objavama u pogledu inflacije. Iste upućuju na određeno usporavanje inflatornih pritisaka i u SAD-u i u Europi. Tržišni dionici i nadalje s posebnom pozornošću prate retoriku čelnika vodećih središnjih banaka u pogledu dinamike ciklusa podizanja ključnih kamatnih stopa.

Mjesec na domaćem tržištu protekao je uz oprezno trgovanje, s obzirom da su volumeni u posljednjim tjednima iznosili tek nešto više od 3 milijuna kuna u prosjeku. Jedna od vodećih dobitnica mjeseca bila je dionica Jadroplova. Kompanija je izvijestila od sklopljenom ugovoru sa švicarskom kompanijom Global One Energy S.A: o kupnji LPG broda koji se gradi u japanskom brodogradilištu. Za sada nema vijesti koje bi potaknule snažniju aktivnost investitora te i u ovom tjednu očekujemo nastavak niskih volumena i opreznog trgovanja.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu studenome

U fokusu investitora bili su sastanci središnjih banaka, kao i objave inflacije s obje strane Atlantika, uslijed naznaka daljnjeg zaoštravanja monetarne politike od strane središnjih banaka u borbi protiv visokih stopa inflacije.

Trend rasta prinosa na obveznice koji je bio izražen tijekom 2022. je pred kraj godine posustao, a zabilježen je i određeni pad prinosa, posebno američkih obveznica, uslijed očekivanja da će FED usporiti dinamiku podizanja kamatnih stopa.

Novčano tržište - Visoka razina likvidnosti u sustavu

Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izdano 1,315 milijuna kunskih trezoraca što je manje od planiranog iznosa izdanja za 85 milijuna kuna, kao i od iznosa koji je na dospijeću za 644 milijuna kuna. Prinosi na ročnostima 6 mjeseci i godinu dana ostali su nepromijenjeni na razinama od 0,10% do 0,20%, dok je prinos na trezorcu od 3 mjeseca zabilježio pad za 2bp u odnosu na prethodnu aukciju te sada iznosi 0,08%. Unatoč znatnom porastu prinosa na tržištu obveznica, trezorski zapisi i dalje ostaju na vrlo niskim razinama te su u tom pogledu neatraktivni za većinu investitora.
Mjesec je završen s viškom kunske likvidnosti od oko 87,8 mlrd. kuna. Održane su redovne operacije puštanja likvidnosti od 0,05% na kojima nije bilo značajnog interesa.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr