• Rekordne razine svih američkih dioničkih indeksa
• Američko gospodarstvo blago ubrzalo u trećem kvartalu
• Lagarde održala govor na bankovnom kongresu u Frankfurtu
• Nazire se privremeni sporazum između SAD-a i Kine
• Ubrzanje hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu

Zapisnik sa posljednje sjednice Fed-a pokazao je kako većina čelnika ocjenjuje trenutnu monetarnu politiku potpuno prikladnom nakon smanjenja kamatne stope 30. listopada, te da će tu i ostati tako dugo dok naredni podaci o gospodarstvu ne rezultiraju značajnijom promjenom ekonomskih izgleda. Ipak, rizici za američko gospodarstvo i dalje se smatraju povišenim. Američko gospodarstvo blago je ubrzalo u trećem kvartalu 2019. godine i raslo je iznad očekivanja po stopi od 2,1%, u odnosu na predviđenih 1,9%.

Nova čelnica ECB-a C. Lagarde održala je govor na Europskom bankovnom kongresu u Frankfurtu. Dotakla se restrukturiranja globalnih odnosa moći između SAD-a i Kine, neizvjesnosti trgovačkog rata, novih tehnologija te potreba za inovacijama i investicijama koje će dovesti do rasta unatoč starenju stanovništva. Najavila je stratešku reviziju dosadašnje monetarne politike i govorila o potrebi poticanja agregatne potražnje fiskalnom ekspanzijom i promjenom strukture javnih izdataka u korist investicija.

Pozitivni signali od strane Sjedinjenih Američkih Država i Kine potaknuli su nadu da bi dva vodeća svjetska gospodarstva uskoro mogla potpisati privremeni sporazum o okončanju trgovinskog rata. Poticajno na pregovore utječu potezi Kine, usmjereni na zaštitu intelektualnog vlasništva. Dvije zemlje postigle su široki konsenzus o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, iako još nisu riješene određene nesuglasice oko ukidanja carina. Zabrinutost i dalje izazivaju višemjesečni antivladini nemiri u Hong Kongu koji bi mogli potkopati napredak u trgovinskim pregovorima. SAD je upozorio da Washington neće ignorirati zbivanja u Hong Kongu, gdje prosvjednici iskazuju nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, erozije građanskih sloboda.

Njemačko je gospodarstvo jedva izbjeglo recesiju u trećem tromjesečju, bilježeći rast aktivnosti na tromjesečnoj razini za 0,1% zahvaljujući osobnoj i državnoj potrošnji te građevinskom sektoru. Izvozna aktivnost blago se oporavila pred kraj trećeg tromjesečja. S obzirom na slabljenje svjetskog gospodarskog rasta i na rastuće vanjske rizike (za trgovinu), vjerojatno ćemo i dalje svjedočiti tek umjerenom rastu izvoza najvećeg europskog gospodarstva.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4%, a ubrzanje gospodarske aktivnosti bilo je očekivano. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava. Rast investicija zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, kojeg osim s EU fondovima možemo povezati sa zamahom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi dotakli su nove rekordne vrijednosti uslijed optimizma oko postizanja inicijalnog sporazuma između SAD-a i Kine, dobrih kvartalnih rezultata kompanija te boljih od očekivanja makroekonomskih podataka. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u studenom zabilježili sljedeći rast vrijednosti: NASDAQ Composite (4,50%), Dow Jones (3,72%), S&P 500 (3,40%). Pozitivan sentiment prelio se i na europska tržišta. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (2,87%), francuski CAC40 (3,06%), britanski FTSE100 (1,35%).

Hrvatsko dioničko tržište u studenom zabilježilo je blagi rast vrijednosti na mjesečnoj razini (0,18%). Nemiri u Hong Kongu prigušili su optimizam oko trgovinskog sukoba pa je vrijednost MSCI EM dioničkog indeksa ostala gotovo nepromijenjena na mjesečnoj razini (-0,19%).

Obveznička tržišta

Investitorska javnost bila je aktivna na domaćem tržištu kapitala uslijed novih izdanja državnih obveznica. Uz, očekivano, izniman interes investitora Ministarstvo financija ponudilo je na kupnju kunske obveznice dospijeća 2024. u ukupnom iznosu od 3,5 mlrd. kuna uz prinos do dospijeća od 0,36%. Dodatno, Ministarstvo je odlučilo izdati i 7,5 mlrd. kuna obveznica indeksiranih na kretanje tečaja kune prema euru s dospijećem 2034. godine. Nove indeksirane obveznice izdane su uz prinos do dospijeća 1,20%. Relativno povoljniji uvjeti posljedica su tržišnog okruženja koje karakterizira rekordno visoka razina likvidnosti u sustavu, stabilnih javnih financija i kratkoročno povoljnih gospodarskih pokazatelja.

Mjesec je obilježio pad cijena referentnih obvezničkih izdanja uslijed povišene sklonosti riziku investitorske javnosti koja je pozitivno reagirala na mogućnost postizanja inicijalnog sporazuma između SAD-a i Kine.

Novčano tržište

Na deviznim tržištima ojačao je dolar u odnosu na euro. Mjesec je zaključen na tečaju EUR/USD od 1,102 dolara za euro. Kuna je imala trend aprecijacije u odnosu na euro te je mjesečna promjena tečaja EUR/HRK iznosila -0,28%. Tečaj je zaključen na razini 7,437 kuna za euro.

U studenom je ukupno upisano 1.486 milijuna jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa, a prinos je ostao nepromijenjen na razini od 0,06%. Trgovanje na domaćem novčanom tržištu nastavilo se u mirnom tonu uz stagnaciju tržišnih kamatnih stopa.