Krajem siječnja održan je prvi sastanak Upravnog vijeća Europske središnje banke u 2025. godini na kojem je donijeta odluka o ponovnom snižavanju referentnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova. Tom je odlukom kamatna stopa na depozite smanjena na 2,75%, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja na 2,9% dok je kamatna stopa na prekonoćne kredite snižena na 3,15%. Nadalje, s početkom godine obustavljeno je i reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira u okviru „APP" i „PEPP" programa. Upravno vijeće u priopćenju za javnost istaknulo je kako disinflacija dobro napreduje te kako bi se tijekom godine stopa inflacije trebala vratiti na srednjoročni cilj od 2% uslijed smanjenja rasta plaća i cijena u određenim sektorima koji se prilagođavaju sa znatnim vremenskim odmakom. Također je istaknuto i kako se Upravno vijeće unaprijed ne opredjeljuje za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa a buduće odluke će biti donesene na temelju podataka. Odluka koju je donijelo Upravno vijeće bila je u skladu s očekivanjima tržišnih sudionika. FOMC američkog Fed-a također se sastao krajem siječnja na prvom ovogodišnjem sastanku, no za razliku od prethodno spomenutog Upravnog vijeća ECB-a, nije donio odluku o snižavanju referentnih kamatnih stopa već je iste odlučio zadržati na razini od 4,25 - 4,50% koja je uspostavljena na posljednjem sastanku tijekom prosinca. Takva je odluka FOMC-a bila u skladu s konsenzusom tržišta kojeg je uvelike oblikovao čelnik Fed-a J. Powell u svom istupu tijekom prethodnog sastanka, iskazavši zabrinutost uslijed i dalje povišene stope inflacije te potencijalno dodatnog inflacijskog pritiska uzrokovanog uvođenjem novih carina. U svom obraćanju, J. Powell je sada istaknuo kako smatra da Fed ne treba biti „u žurbi" u kontekstu donošenja novih odluka te kako je monetarna politika adekvatno pozicionirana da dovede inflaciju do definiranog cilja od 2%.

Preliminarna procjena Eurostata ponovno ukazuje na ubrzavanje godišnje stope inflacije u europodručju, tako bi prema najrecentnijim podacima, inflacija u siječnju trebala iznositi 2,5%, što predstavlja četvrto uzastopno ubrzanje inflacije na godišnjoj razini. S obzirom na komponente, značajno ubrzanje na godišnjoj razini zabilježeno je kod cijena energije, 1,8% u usporedbi s 0,1% zabilježenih u prosincu, cijene dobara su istovremeno zadržale stopu rasta na istoj razini kao i mjesec ranije (0,5%), dok su cijene u komponenti usluga blago usporile rast (s 4% na 3,9%) na godišnjoj razini. Najveći pozitivan pomak zabilježen je u komponenti hrane, alkohola i duhana, gdje su cijene usporile rast s 2,6% na 2,3% na godišnjoj razini u siječnju. Ukoliko preliminarna procjena Eurostata bude potvrđena, najviše godišnje stope inflacije u siječnju biti će zabilježene u Hrvatskoj (5,0%), Belgiji (4,4%) i Slovačkoj (4,1%), dok će najniže stope biti u Irskoj (1,5%), Finskoj (1,6%) te Italiji i Malti (1,7%).

U SAD-a također je zabilježeno ubrzanje godišnje stope inflacije, treći mjesec za redom. Stopa inflacije ubrzala je s 2,9% u prosincu na 3% u siječnju, premašivši time očekivanja tržišta koja su upućivala na zadržavanje inflacije na razini od 2,9%. Pritom, u siječnju je paralelno ubrzala i godišnja stopa temeljne inflacije koja ne uzima u obzir volatilne komponente potrošačke košarice kao što su energija i hrana, s 3,2% na 3,3%. Važno je istaknuti kako su se očekivanja tržišnih sudionika čiji je konsenzus upućivao na usporavanje navedene stope na 3,1% na godišnjoj razini, ispostavila potpuno pogrešnima. Također, stopa temeljne inflacije ubrzala je i na mjesečnoj razini, na 0,4% što je najviše od ožujka 2024. godine, te iznad očekivanja tržišta (0,3%).

Globalna dionička tržišta u prvom su mjesecu 2025. godine ostvarila pozitivna kretanja. Tako je na američkom dioničkom tržištu zabilježeno jačanje indeksa S&P 500 od približno 2,3%, DJIA je istovremeno ojačao za čak 4,4%, dok je tehnološki orijentiran Nasdaq Comp. porastao za oko 1,2%. Na području Europe, također je vladao optimizam investitora a dionički indeksi su zabilježili snažan rast; tako je EURO STOXX 50 ojačao za impresivnih 8%, njemački DAX za nešto više od 9%, francuski CAC za oko 7,8% dok je londonski FTSE 100 mjesec porastao za oko 6%. Azijska su dionička tržišta pritom zabilježila mješovitu izvedbu, japanski Nikkei 225 je tijekom siječnja oslabio za oko 0,9% dok je istovremeno Hang Seng ojačao za oko 1,5%. Na domaćem je tržištu glavni indeks Zagrebačke burze - CROBEX, ojačao za više od 9%, nastavivši time impresivan porast zabilježen u prethodnoj godini. Obveznička su tržišta tijekom siječnja zabilježila određenu unutarmjesečnu volatilnost, no unatoč tome, prinos na američku desetogodišnju obveznicu mjesec je završio na približno 3 bazna boda nižoj razini, dok se prinos na dvogodišnju obveznicu istovremeno snizio za oko 5 baznih bodova. Pritom, prinos na njemačku desetogodišnju obveznicu porastao je tijekom mjeseca za oko 11 baznih bodova te je krajem siječnja iznosio gotovo 2,5%. Prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu je također porastao, no za nešto nižih 6 baznih bodova, a krajem mjeseca je iznosio nešto iznad 2,1%.

ZB Invest fondovi

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr