Krajem siječnja sastalo se Upravno vijeće ECB-a te donijelo odluku o zadržavanju trenutne razine kamatnih stopa (4,00 - 4,75%), u skladu s očekivanjima tržišnih sudionika. U svom priopćenju, Upravno vijeće je naglasilo kako informacije koje pristižu uveliko potvrđuju njihova predviđanja po pitanju inflacije u srednjem roku, te kako izuzev povišenog baznog učinka uzrokovanog cijenama energije, trend usporavanja inflacije se nastavlja. Nadalje, istaknuli su kako se trenutna razina kamatnih stopa snažno odražava kroz uvjete financiranja koji posljedično utječu na potiskivanje potražnje i disinflaciju. Narativ priopćenja ostao je prilično nepromijenjen u odnosu na prethodno, koje je izdano sredinom prosinca prošle godine. Nekoliko dana nakon ECB-a, sastao se i Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) američkog Fed-a koji je također odlučio zadržati trenutni raspon kamatnih stopa (5,25 - 5,50%), potvrdivši time očekivanja tržišta. No, predsjednik J. Powell ovoga je puta imao više „jastrebovski" stav prilikom novinarske konferencije u usporedbi s obraćanjem nakon prethodnog sastanka - sredinom prosinca. Ključne poruke ovoga puta bile su usmjerene na činjenicu kako je FOMC-u potrebna dodatna potvrda da se inflacija kreće prema definiranom cilju od 2% prije no što krenu sa snižavanjem kamatnih stopa, što je utjecalo na očekivanja tržišnih sudionika oko početka snižavanja kamatnih stopa.

Preliminarna procjena Eurostata za siječanj 2024. godine ukazuje na ponovno usporavanje godišnje stope inflacije na 2,8%, nakon ubrzanja na 2,9% zabilježenog u prosincu (s 2,4% u studenom). Komponenta koja je najviše doprinijela usporavanju na godišnjoj razini je Energija (-6,3%), Usluge su ostale nepromijenjene treći mjesec za redom (4,0%), dok je najveći proinflatorni učinak pristigao od komponente Hrana, alkohol i duhan, točnije, podkomponente Neprerađena hrana (7,0%) koja treći mjesec za redom bilježi brži porast cijena nego mjesec ranije. Od zemalja članica europodručja, prema preliminarnoj procjeni najviša godišnja stopa inflacije zabilježena je u Estoniji (5%), Hrvatskoj (4,8%) te Slovačkoj i Austriji (4,3%). Istovremeno, najniža godišnje stope inflacije zabilježene su u Finskoj (0,7%), Italiji (0,9%) te Latviji i Litvi (1,0%).

Kraj siječnja donio je i objavu preliminarnih podataka o rastu gospodarstva Sjedinjenih Američkih Država u četvrtom kvartalu koji bi trebao iznositi približno 3,1% na godišnjoj razini, premašujući prognoze analitičara čiji je konsenzus predviđao rast od 2%. Time bi cjelogodišnji rast američkog gospodarstva u 2023. godini trebao iznositi 2,5% što je nešto niže od posljednjih projekcija Fed-a (2,6%), no značajno više od rasta zabilježenog 2022. godine (1,9%). Prema američkom Uredu za ekonomske analize, povišena osobna potrošnja, državna potrošnja i izvoz, pružili su najveću podršku porastu BDP-a tijekom 2023. godine. Revizija (druga procjena rasta BDP-a) navedenih podataka biti će objavljena krajem veljače.

Prvi mjesec godine bio je pozitivan za većinu dioničkih tržišta, a japansko i američko tržište predvodili su optimizmom. Tako je japanski Nikkei 225 indeks skočio za čak 9,3% i dodatno se približio povijesno najvišim razinama zabilježenim krajem 80-ih godina. Američki S&P 500 indeks nadodao je 3,8% i zabilježio nove vrhunce nadomak 5.000 bodova. Nasdaq Comp. porastao je za oko 2% dok je DJIA ojačao za 1,2%. Europska tržišta su također imala pozitivne izvedbe, pa je tako EURO STOXX 50 ojačao za približno 2,6%. Istovremeno, CROBEX je porastao za čak 5,2% i završio mjesec nadomak 2.700 bodova. Kinesko je tržište pritom nastavilo s pesimizmom koji je dodatno bio potaknut objavama makroekonomskih podataka koji su bili lošiji od očekivanja. Tako je Hang Seng oslabio čak -7,3%, dok je SSE Comp. indeks oslabio oko 5,9%. Uz volatilnost zabilježenu tijekom mjeseca, prinos na američku 10-godišnju obveznicu porastao je za oko 5 baznih bodova na približno 3,9% tijekom siječnja, pritom, prinos na dvogodišnju obveznicu je oslabio za oko 4 bazna boda i mjesec završio na oko 4,2%. Prinos na desetogodišnji Bund je ojačao za približno 15 baznih bodova te je krajem siječnja iznosio nešto manje od 2,2% dok se prinos na dvogodišnji Bund krajem mjeseca vratio na razine s početka istog (2,4%), uz značajnu volatilnost zabilježenu tijekom mjeseca.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr