Na zasjedanju ECB je ostavila referentne kamatne stope nepromijenjene (depozitna stopa na -0,5%, glavna stopa refinanciranja na 0,0%, granična stopa refinanciranja na 0,25%) te se očekuje da će ostati na trenutnim ili nižim razinama dok se inflacija održivo ne bude kretala oko ciljane razine od 2%. Program neto kupnje obveznica (APP) koji trenutno iznosi u prosjeku 20 milijardi eura mjesečno trebao bi završiti neposredno prije prvog povećanja referentne kamatne stope dok će refinanciranje dospjelih obveznica stečenih u okviru trenutnog programa kupovine obveznica trajati još dugo vremena nakon prvog povećanja kamatnih stopa. Kao reakcija na sastanak prinosi na europske obveznice blago su pali.

SAD i Kina potpisale su prvi dio šireg trgovinskog sporazuma. Ugovor obvezuje Kinu da uloži više napora na zaštiti američke tehnologije i korporativnih tajni od strane svojih kompanija i državnih entiteta, dok se istodobno obvezala i povećati uvoz američke robe u vrijednosti od 200 mlrd. dolara u naredne dvije godine). Sporazum također uključuje i obvezu Kine na izbjegavanje manipuliranja valutom kao i sustav kontrole koji osigurava da se dana obećanja održavaju.

Rast tržišta tijekom mjeseca naglo je zaustavljen zbog straha od negativnih posljedica širenja koronavirusa u Kini na gospodarstvo. Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, od tada se proširio na više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, a sve je više slučajeva i izvan Kine. Analitičari procjenjuju da bi rast kineskog BDP-a mogao biti pogođen za 1 postotni bod u prvom tromjesečju. Neki analitičari smatraju da je koronavirus samo izlika ulagačima za povlačenje zarade s tržišta, s obzirom na to da su cijene dionica posljednjih mjeseci snažno rasle i dosegnule rekordne razine.

Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s najvećim padom udjela javnoga duga u BDP-u u trećem kvartalu 2019., pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a na kraju trećeg tromjesečja 2019. bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 80,1%, a Hrvatska je u to vrijeme imala javni dug u visini 74,9% BDP-a - za 1,2 postotna boda manje nego u drugom tromjesečju.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi dotakli su nove rekordne vrijednosti uslijed postizanja prvog dijela trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, te ohrabrujućih makroekonomskih podataka. Strah od širenja koronavirusa i negativnih posljedica na kinesko gospodarstvo uzrokovali su snažnu korekciju krajem mjeseca. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u siječnju zabilježili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (1,99%), Dow Jones (-0,99%), S&P 500 (-0,16%). Europska tržišta doživjela su nešto snažniju korekciju. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-2,02%), francuski CAC40 (-2,87%), te britanski FTSE100 (-3,40%).

Hrvatsko dioničko tržište u siječnju je zabilježilo solidan volumen trgovanja uz rast vrijednosti na mjesečnoj razini (1,19%). Negativne posljedice pojave koronavirusa, posebice na kinesko gospodarstvo, utjecale su na negativnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (-4,69%).

Obveznička tržišta

Neizvjesnost oko daljnjeg razvoja epidemije virusa i krajnjeg utjecaja na kinesko i globalno gospodarstvo, podržala je potražnju za sigurnim utočištima. Tako je optimizam oko potpisivanja prve faze sporazuma između SAD-a i Kine i snažno investiranje u rizičnije oblike imovine naprasno prekinuto krajem mjeseca. Dio američke krivulje prinosa poprimio je inverzan oblik u jednom trenutku, prvi put od listopada. Nešto pojačana aktivnost na domaćem obvezničkom tržištu može se pripisati pripremi za nova izdanja na lokalnom tržištu u ovom kvartalu.

Novčano tržište

Na deviznim tržištima je dolar u odnosu na euro imao blagu tendenciju jačanja. Mjesec je zaključen na tečaju EUR/USD od 1,109 dolara za euro. Tečaj kune u odnosu na euro nije se puno mijenjao te je mjesečna promjena EUR/HRK iznosila neznatnih 0,03%. Mjesec je zaključen na 7,444 kuna za euro.

Ministarstvo financija na aukcijama je prodalo jednogodišnje trezorske zapise u vrijednosti od 1,579 milijardi kuna i zadržala prinos po stopi 0,06%. Višak likvidnosti u sustavu i dalje se nalazi na rekordnim razinama te iznosi preko 39 milijardi kuna. Posljedica je smanjena potražnja za kunama te zadržavanje kamatnih stopa na postojećim razinama.