Financijska tržišta u listopadu su bila obilježena daljnjom neizvjesnošću povezanom s geopolitičkom situacijom uslijed rata u Ukrajini, daljnjih naznakama zaoštravanja monetarne politike s ciljem zauzdavanja inflacije te makroekonomskim objavama koje ukazuju na usporavanje ekonomske dinamike, što je posljedično rezultiralo većom volatilnošću na tržištu. Tržišta su bila pod utjecajem mješovitih signala objava poslovnih rezultata američkih i europskih kompanija.

U fokusu investitora u listopadu i dalje je bila retorika čelnika FED-a. Očekivalo se usporavanje rasta kamatnih stopa nakon što su određeni dužnosnici upozoravali na opasnost od preagresivnog stezanja monetarne politike. Međutim, FED je početkom studenog nastavio snažno zaoštravanje financijskih uvjeta u SAD-u, odnosno iznova podignuo referentne kamatnjake za 75 baznih bodova na raspon od 3,75% do 4,00%. Iako gospodarstvo u SAD-u usporava na što upućuju i anketni pokazatelji Instituta za upravljanje opskrbom, zadržana je oštra retorika središnje banke uslijed zadržavanja ustrajnih i rasprostranjenih cjenovnih pritisaka i još uvijek solidnog zapošljavanja u SAD-u. Spomenuta je mogućnost promjene dinamike podizanja referentnih kamatnih stopa koja će ovisiti o ekonomskom i financijskom razvoju, odmaku s kojim monetarna politika utječe na gospodarsku aktivnost i inflaciju te kumulativnoj razini dosegnutoj stezanjem monetarne politike.

Europska središnja banka na sastanku u listopadu ponovno podigla referentne kamatne stope za 75 baznih bodova, odnosno stopu glavne operacije refinanciranja na 2,00%, a kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na 1,50%. Prema komunikaciji predsjednice Lagarde, očekuje se nastavak podizanja referentnih stopa i na nadolazećim sastancima, a u cilju provođenja monetarne politike koja ne podupire rast inflacije. Također su donese i izmjene u ciljanim operacijama dugoročnijeg financiranja. Prema preliminarnim podacima S&P Globala-a PMI pokazatelji prerađivačke i uslužne aktivnosti euro područja nastavili su pad u listopadu te se od srpnja nalaze u području kontrakcije.

Državni zavod za statistiku revidirao je podatke o BDP-u za razdoblje 1995-2021. Najznačajnija revizija realnih godišnjih stopa rasta napravljena je za 2020. i 2021. godinu na -8,6% (s -8,1%) odnosno 13,1% (sa 10,2%). Čime je potvrđen i snažniji gospodarski oporavak u 2021. nakon pandemije u odnosu na ranije procjene. Kako bi ublažili snažniji šok za kućanstva i poduzeća, uslijed snažnih inflatornih pritisaka i energetske krize Vlada je predstavila rebalans proračuna za 2022. zajedno s nacrtom proračunskog plana za 2023. Prema sadašnjim projekcijama 2023. godina bit će itekako izazovna jer bi euro područje već na prijelazu u novu godinu moglo zakoračiti u recesiju.

Dionička tržišta - Zadržana volatilnost na globalnim dioničkim tržištima

Razdoblje opreznijeg trgovanja investitora nastavljeno je i u prethodnim tjednima na dioničkim tržištima s obje strane Atlantika. Odraz je to mješovitih signala na krilima recentnih makroekonomskih objava i objava poslovnih rezultata američkih i europskih kompanija. Iste značajno utječu na sentiment investitora. Pritom su se dionice američkog tehnološkog sektora našle pod primjetnim prodajnim pritiskom uslijed razočaravajućih objava poslovnih rezultata nekih od vodećih kompanija u sektoru. Očekivanja investitora o sporijem tempu dizanja kamatnih stopa su se pojačala u studenom nakon objave niže od očekivane inflacije u SAD-u, što je izazvalo snažnu pozitivnu reakciju tržišta.

Na Zagrebačkoj burzi krajem mjeseca prevladao je pozitivan sentiment, a početak sezone objave financijskih izvješća unio je i malo veću živost u trgovanje. U fokusu investitora bila je dionica Podravke koja je bila najaktivnije izdanje između ostalog i zbog objave poslovnih rezultata, pri čemu je segment prehrane povećao prihode za 11,1% dok je segment Farmaceutike zabilježio rast od 5%. No uspoređujući treće tromjesečje 2022 s istim razdobljem 2021. vidljiv je pad neto dobiti u segmentu prehrane, što je izravna posljedica uvjeta poslovanja koji su dodatno pogoršani uslijed rasta cijena sirovina, ambalaže i energenata. Listopad na Zagrebačkoj burzi su obilježile i velike blok transakcije dionicama Sunce hotela uslijed vlasničkog preslagivanja.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu listopadu

Trend rasta prinosa na obveznice zadržan je i tijekom listopada, uslijed naznaka daljnjeg zaoštravanja monetarne politike od strane središnjih banaka u borbi protiv visokih stopa inflacije.

U fokusu investitora bili su sastanci središnjih banaka, kao i objave inflacije s obje strane Atlantika. Krajem mjeseca zabilježen je određeni pad prinosa uslijed očekivanja da će FED usporiti dinamiku podizanja kamatnih stopa.

Novčano tržište - Visoka razina likvidnosti u sustavu

Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa na kojoj je izdano 776 milijuna kuna, što je više od planiranih 600 mil. kuna. Prihvaćene su sve ponude za kunskim trezorcima, a prinosi su zadržani na 0,1% za ročnost od šest mjeseci i 0,2% na ročnost od godinu dana.

Mjesec je završen s viškom kunske likvidnosti od oko 78,8 mlrd. kuna. Održane su redovne operacije puštanja likvidnosti od 0,05% na kojima nije bilo značajnog interesa.

Tijekom rujna se nastavilo i jačanje američkog dolara u odnosu na euro, te je prema podacima Bloomberg-a EUR/USD završio mjesec na razini 0,9877.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr