• Fed spustio kamatnu stopu i najavio zaustavljanje daljnjeg monetarnog popuštanja
• M. Draghi zaključio svoj mandat na čelu ECB-a
• Optimizam oko trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine
• Europska unija odobrila treću odgodu Brexita, izbori u prosincu
• MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva

Fed je sukladno očekivanju na posljednjoj sjednici po treći puta u ovoj godini snizio referentnu kamatnu stopu za 25 poena na raspon 1,50% - 1,75%. Izmijenjene su i smjernice za buduće kretanje monetarne politike. Fed sada planira na neko vrijeme zaustaviti daljnje monetarno popuštanje odnosno daljnje snižavanje referentnog kamatnjaka i sagledati kako dosadašnji potezi monetarne politike utječu na ekonomska kretanja i američko gospodarstvo. Kao reakcija na sastanak cijene obveznica blago su pale.

M. Draghi održao je svoju posljednju sjednicu kao predsjednik ECB-a uoči dolaska C. Lagarde. Sastanak nije donio promjene u referentnim kamatnim stopama koje su zadržane na trenutnim razinama. Program otkupa obveznica nastavit će se od studenog (20 mlrd. eura mjesečno) te će trajati do prvog idućeg podizanja kamatnih stopa. Ovog puta M. Draghi donekle je izmijenio retoriku izgleda gospodarskog rasta u Eurozoni te iskazao svoju zabrinutost oko gospodarskog usporavanja euro-područja. Kazao je kako slabiji rast odgađa prelijevanje snažnijeg rasta plaća na inflaciju, te indicirao da i tržište polako posustaje.

Izjava američkog predsjednika D. Trumpa kako pregovori o početnom trgovinskom sporazumu s Kinom ubrzano napreduju, pobudila je optimizam investitorske javnosti i nadanja o odgodi najavljenih tarifa u prosincu.

Europska unija odobrila je treću odgodu Brexita koji se prvotno trebao dogoditi 29. ožujka, a Ujedinjeno Kraljevstvo, parlament i glasačko tijelo ostaju podijeljeni oko toga kako će se i treba li se uopće provesti Brexit. Britanski parlament izglasao je održavanje prijevremenih izbora te će se oni održati 12. prosinca. Glasači će birati između trenutnog premijera Borisa Johnsona koji nastoji progurati Brexit i socijalističke vlade pod vodstvom laburista Jeremyja Corbyna koji želi pregovarati o novom sporazumu prije još jednog referenduma.

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju. Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti za 3%, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4%. Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2%, na 2,7%.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi dotakli su rekordne vrijednosti uslijed optimizma oko postizanja trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine, spuštanja kamatnih stopa od strane Fed-a te ohrabrujućih makroekonomskih podataka. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u listopadu zabilježili sljedeći rast vrijednosti: NASDAQ Composite (3,66%), Dow Jones (0,48%), S&P 500 (2,04%). Pozitivan sentiment prelio se i na europska tržišta. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (3,53%), francuski CAC40 (0,92%), dok je britanski FTSE100 bio pod pritiskom događanja u vezi s Brexitom (-2,16%).

Hrvatsko dioničko tržište u listopadu je zabilježilo nastavak povećanog volumena trgovanja i solidan rast vrijednosti na mjesečnoj razini (1,45%). Optimizam oko rezultata trgovinskih pregovora utjecala je na pozitivnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (4,09%).

Obveznička tržišta

Rastući optimizam na tržištu potaknut izjavom D. Trumpa kako je na korak od potpisivanja jednog dijela trgovinskog sporazuma s Kinom pogurao je cijene prema dolje na referentnim obvezničkim tržištima. Rekordne vrijednosti američkih dioničkih tržišta signaliziraju slabiju averziju investitorske javnosti prema riziku. Hrvatsko obvezničko tržište nastavlja bilježiti niske volumene trgovanja te i dalje prati kretanje vrijednosti ostalih europskih izdanja.

Novčano tržište

Na deviznim tržištima je euro u odnosu na dolar imao blagu tendenciju jačanja. Mjesec je zaključen na tečaju EUR/USD od 1,115 dolara za euro. Jača deprecijacija kune u odnosu na euro utjecala je na mjesečnu promjenu tečaja EUR/HRK od 0,64% te je mjesec zaključen na 7,458 kuna za euro.

Ministarstvo financija na aukcijama je prodalo jednogodišnje trezorske zapise u vrijednosti od 711 milijuna kuna po smanjenoj kamatnoj stopi 0,06%, dok je 58 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu ponovno izdano uz negativan prinos po -0,05%. Višak likvidnosti u sustavu i dalje je visok te iznosi preko 30 milijardi kuna.

Tečajnica fondova ZB Investa