Zlato se sada previše prodaje i okruženje je ekstremno negativno, stoga ako netko ima dovoljno hrabrosti, sada je vjerojatno dobar trenutak za kupnju.

Cijena unce zlata pala je na najnižu razinu u posljednje gotovo tri godine. Ulagači, naime, smatraju da će gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država nastaviti s rastom i to u dovoljnoj mjeri da se opravda ukidanje stimulativnog programa Saveznih rezervi.

Na europskom spot tržištu, cijena zlata je u srijedu pala 4,1 posto na 1228 dolara za uncu, što je najniža razina od kolovoza 2010. godine. Strmoglavila se i cijena srebra. Ta je vrsta robe inače volatilnija od zlata zbog manjih volumena trgovanja, a korekcija je iznosila 5,2 posto. Cijena je dotaknula trogodišnji minimum od 18,455 dolar za uncu. "To je još jedna brutalna korekcija. Problem sa zlatom leži u tome što ima percepciju sigurnog utočišta, a ova velika volatinost jasno je učinila štetu u tim stavovima investitora na zapadu", kazao je Ronald-Peter Stoferle, suosnivač investicijske kompanije Incrementum Liechtenstein, piše Financial Times. Ističe da je jako teško predvidjeti kada će investitori imati dovoljno samopouzdanja i vratiti se na to tržište.

Nož koji pada
"Zlato se sada previše prodaje i okruženje je ekstremno negativno, stoga ako netko ima dovoljno hrabrosti, sada je vjerojatno dobar trenutak za kupnju. No nitko ne želi hvatati nož koji pada, stoga će se čekati da se cijene oporave", zaključuje Stoferle. Pored utjecaja politike Feda na ulagače, a samim time i na cijenu zlata, pritisak je stvarao i problem Kine s gotovinom. Kina je, naime, pored Indije najveći kupac ovog plemenitog metala na svijetu. Stoga slaba potražnja za zlatom kao i odluka središnjih banaka da se obuzda uvoz zlata uzrokuje loše stanje na tom tržištu, piše FT. A sve te probleme osjetili su i hrvatski investitori koji su kupnjom long certifikata na zlato i srebro računali na to da će cijena tih metala u budućnosti rasti. Budući da je vrijednost strahovito pala, certifikati zlata i srebra koji kotiraju na Zagrebačkoj burzi dotaknuli su graničnu vrijednost. To pak znači da se oni likvidiraju, a investitori koji nisu na vrijeme izašli iz tih pozicija gube većinu uloženog novca.

Ukidanje certifikata
Na domaćoj burzi kotiralo je ukupno 10 certifikata koji su bili vezana na zlato i srebro. Zbog snažne korekcije cijene dvaju metala na svjetskim tržištima kapitala, dva turbo long certifikata na srebro već su isključena s burze, a ista sudbina čeka i long certifikat na zlato. Nakon ovoga, na domaćem tržištu kapitala ostat će sedam certifikata koji su vezani na te metale. A svim ulagačima koji nisu prodali te strukturirane papire na vrijeme bit će isplaćena takozvana preostala vrijednost instrumenta. Za long certifikate na zlato to iznosi samo 28,57 kuna po komadu, a za srebro to će tek bit određeno. U takvim slučajevima, kada se dogodi poremećaj na stranim tržištima, a investitori ih nisu očekivali, može se izgubiti gotovo cijeli uloženi novac.

Ulagači koji su certifikate na zlato kupili prije mjesec i pol dana i nisu ih prodali, izgubili su 80 posto novca. Tada se jednim long certifikatom trgovalo po 141,5 kuna, da bi mu cijena prošloga četvrtka pala na samo 60,3 kune, a sada će dobiti spomenutih 28,57 kuna. Vrijednost jednog long certifikata na srebro prilikom izdanja bila je 29,38 kuna, a drugoga 15,94 kune. Najveća cijena prvog long certifikata nikada nije bila veća od one prilikom izdanja, a posljednja je na Zagerbačkoj burzi iznosila samo osam kuna. Ulagači će sigurno dobiti znatno manje od toga. Drugim long certifikatom na srebro, koji je na burzu uvršten 11. lipnja, trgovalo se samo jednom. Cijena mu je bila 12,15 kuna.