Zlato je, nakon što mu je cijena u listopadu 2012 došla nadomak 1.800 dolara za uncu, u fazi korekcije. Trenutna cijena je početkom veljače iznosila oko 1670 dolara, što predstavlja pad od oko 7 posto u odnosu na spomenutu najvišu cijenu.

Nakon što je prošle godine većina analitičara uslijed štampanja novca i novog QE3 (Quantitative easing) bila jako optimistična  na zlato, i to temeljeno na mišljenju, da je zlato osiguranje od inflacije te zaštita od obezvrjeđenja valute, situacija se krajem prošle godine djelomično promijenila. Očito, jer cijena zlata pada već četiri mjeseca uzastopno. Razloge za slabljenje cijene zlata možemo potražiti u činjenici,  da se europska dužnička kriza polako smiruje. S druge strane, iz SAD-a i Kine dolaze sve bolji makroekonomske podaci. Dobri podaci podupiru dionička tržišta, koja su ispravljenu situaciju nagradila i ovu godinu u većini započela s lijepim rastom. Svjetski indeks MSCI World je tako u ovoj godini porastao u Eurima malo preko 5,8 posto. To je razlog da je pao interes za zlatom koje se smatra sigurnom investicijom.

Potrebno je naglasiti, da većina analitičara ostaje optimističnih prema cijeni zlata, iako su najpriznatiji analitičari za zlato ciljane cijene za 2013 godinu nekoliko smanjili. Među najpreciznijim analitičarima, koji su u prošlosti bili najuspješniji u svojim prognozama cijene zlata (Danske bank, Credit Suisse i Unicredit) svi ostaju za cijenu zlata i dalje optimistični. Ciljana cijena spomenutih analitičara iznose od 1700 do 1740 dolara za uncu. Većina ostalih boljih analitičara i dalje prognozira cijene oko 1997,50 dolara za uncu, koju zlato čak može dostići do kraja prosinca 2013.

Usprkos tome da radi poboljšanja situacije interes za zlatom pada, potrebno je navesti nekoliko razloga, koje spomenuti analitičari navode kao potporu cijenama zlata koje su prognozirali:

1) KAMATNE STOPE
Negativne kamatne stope će imati bitan utjecaj na formiranje i potporu cijeni zlata. One će prema prognozi Hitzfelta Jochena iz Unicredit banke biti negativne još u slijedećim godinama. Prema njegovom mišljenju, jedinu moguću opasnost vidi u situaciji kad bi realne kamatne stope bile veće od stope inflacije, što u bliskoj budućnosti ipak nije za očekivati, jer su najveće svjetske ekonomije SAD, EU, Japan i UK još uvijek u relativno teškoj gospodarskoj situaciji.

2) CENTRALNE BANKE
Centralne banke i dalje ostaju neto kupci zlata. Razlozi su uoči štampanja novca očiti. Jer centralne banke same kontroliraju ponudu novca, očito procjenjuju, da je uz takvu ekspanziju zlato dobra investicija.

Slika 1: Izvor: Bloomberg, siječanj 2013
Centralne banke su zadnjih godina neto kupci zlata, dinamika kupnje na godišnjem nivou se za sada smanjuje.


3) KINA i KINESKI JUAN
Ukoliko kineski juan želi postati svjetska rezervna valuta, Kina u slijedećim godinama jednostavno mora kupovati zlato. Posebno u sistemu internacionalnog monetarnog sistema, gdje su se dolar i euro pokazali kao slabi, juan bi mogao preuzeti ulogu globalne valute. To je bitan zaključak šire analize službenog Monetarno i Financijskog Institucionalnog Foruma (OMFIF - Offical Monetary and Financial Institution Forum). OMFIF predviđa, da će dolar morati dijeliti svoju ključnu ulogu s ostalim valutama, također s kineskim juanom. Kina i dalje uvozi zlato, usprkos činjenici da je i sama među većim proizvođačima. 

Za cijeli tekst slijedite ovaj link.

Mag. Aleš Borko
Član Uprave, Ilirika Investments d.o.o.