Na Wall Streetu su u srijedu S&P 500 i Nasdaq indeks pali jer inflacija u SAD-u ne popušta tako brzo kako se očekivalo, pa će američka središnja banka vjerojatno podignuti kamatne stope na više razine nego što se prije procjenjivalo

Dow Jones ojačao je 0,02 posto, na 32.661 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,47 posto, na 3.951 bod, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 11.379 bodova.

Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa posljedica je izvješća Instituta ISM, prema kojemu je u veljači proizvodna aktivnost u SAD-u pala, dok su cijene sirovina porasle.

Nakon tog izvješća, prinosi na američke dvogodišnje obveznice porasli su na 4,90 posto, najvišu razinu od 2007. godine, što pokazuje da se očekuje daljnji rast kamatnih stopa.

„Tržište dionica blago je palo, dok su prinosi na obveznice porasli nakon ISM-ovog izvješća. Cjenovna komponenta u tom izvješću znatno je porasla, nakon četiri mjeseca pada", kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.

Nakon snažnog rasta u siječnju, u veljači su burzovni indeksi znatno pali, a negativni trend nastavljen je i na početku ožujka.

„Svi podaci posljednjih tjedana pokazuju da se inflacija kreće na višim razinama nego što su u siječnju ulagači očekivali", kaže Saglimbene.

Rast Wall Streeta u siječnju bio je posljedica očekivanja ulagača da će ključna kamatna stopa Feda ostati ispod razine od 5 posto i da će središnja banka već krajem ove godine početi smanjivati cijenu novca.

No, kako inflacija ne popušta, čelnici Feda poručuju da će kamate i dalje rasti i zadržati se na povišenim razinama dulje nego što se na tržištu očekivalo.

Jučer je Neel Kashkari, predsjednik ogranka Feda u Minneapolisu, kazao da je spreman za povećanje kamata na sjednici središnje banke u ožujku i za 0,25 i za 0,50 postotnih bodova.

Raphael Bostic, predsjednik Feda u Atlanti, poručio je, pak, da bi podizanje ključne kamate u raspon od 5 do 5,25 posto bilo adekvatno i da bi monetarna politika trebala ostati zaoštrena i u dijelu 2024. godine.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope, i to u raspon od 5,50 do 5,75 posto do rujna, dok se trenutno te kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Kako Fed nastoji suzbiti inflaciju, koja je lani dosegnula najviše razine u više od 40 godina, to znači da mora oslabiti potrošnju, potražnju na tržištu rada i usporiti rast gospodarstva.

Stoga je pitanje samo slijedi li plitka recesija ili ′mekano prizemljenje′ gospodarstva.

A to znači da bi prihodi i zarade kompanija mogli pasti, što ne ide u prilog tržištu dionica.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na 7.914 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,39 posto, na 15.305 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 7.234 boda.