Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica blago porasle, drugi dan zaredom, a trgovalo se nesigurno nakon što je Fed poručio da je gospodarstvo vjerojatno dovoljno snažno da bi izdržalo povećanje kamata do kraja ove godine.

Dow Jones ojačao je 31 bod, ili 0,17 posto, na 17.935 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,20 posto, na 2.100 bodova, a Nasdaq indeks 0,18 posto, na 5.064 boda.

Nakon dvodnevne sjednice, jučer su čelnici američke središnje banke poručili da najveće svjetsko gospodarstvo umjereno raste i da je vjerojatno dovoljno snažno da bi izdržalo povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja godine.

Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, Fed je smanjio procjenu rasta američkog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 do 2 posto, dok je ranije prognozirao da će porasti između 2,3 i 2,7 posto.

Na konferenciji za medije nakon sjednice predsjednica Feda Janet Yellen kazala je da će odluka o kamatama ovisiti o daljnjim gospodarskim pokazateljima i da želi jasniju potvrdu da se tržište rada oporavlja i da će plaće rasti brže nego dosad.

Fed procjenjuje da će do kraja godine stopa nezaposlenosti u SAD-u iznositi između 5,2 i 5,3 posto, nešto više nego što su nedavno prognozirali, ali niže u odnosu na sadašnjih 5,5 posto.

Većina dužnosnika Feda procjenjuje da će kamate biti povećane do kraja ove godine, ali su ponešto smanjili procjene o tempu rasta kamata u iduće dvije godine.

I prije i nakon poruka Feda na tržištu je vladala nesigurnost, pa su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području.

"Fed govori o djelomičnom stezanju tržišta rada, što bi mogao biti signal da je povećanje kamata korak bliže. S druge strane, ponešto su smanjena očekivanja o tempu rasta kamata. Te dvije stvari izazvale su kretanje cijena dionica malo gore, pa malo dolje", kaže Nick Kalivas, strateg u tvrtki PowerShares.

Ipak, čini se da je na tržištu prevladao stav da kamate neće biti povećane već u rujnu nego u listopadu ili prosincu, pa su prinosi na američke obveznice, koji su prošloga tjedna dosegnuli najviše razine u osam mjeseci, jučer pali. Zbog toga je pao i tečaj dolara.

Na tržištima vlada oprez i zbog mogućeg bankrota Grčke jer nema nikakvog pomaka u pregovorima između Atene i njezinih kreditora o rješavanju dužničkih problema.

Grčka vlada ne pristaje provesti reforme koje traži eurozona kako bi joj odobrila novu ratu kredita, a krajem lipnja Grčkoj na naplatu stiže MMF-ov kredit od 1,6 milijardi eura. Atena nema novca za isplatu te obveze, što znači da bi, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni, mogla bankrotirati i izaći iz eurozone.

Njemački list Bild objavio je jučer da su ministri financija Njemačke, Belgije, Litve i Slovenije izvršili pritisak na Grčku da ispuni obveze u vezi reformi koje je dala kreditorima kako bi dobila daljnju pomoć, no grčka vlada poručuje da nije spremna smanjiti mirovine i povećati PDV, što traže kreditori.

Ministri financija eurozone sastaju se u četvrtak kako bi pokušali pomaknuti razgovore s Atenom s mrtve točke i izbjeći grčki bankrot. No, analitičari smatraju da je malo vjerojatno da će se postići napredak u pregovorima.

Zbog toga su jučer na europskim burzama cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,44 posto, na 6.680 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,60 posto, na 10.978 bodova, a pariški CAC 1,02 posto, na 4.790 bodova.