Značajan višak likvidnosti i niske kamatne stope i dalje su glavno obilježje domaćeg tržišta novca. Zbog konstantnog rasta viška likvidnosti u sustavu dnevni višak likvidnosti trenutno se nalazi na gotovo 7 mlrd. kuna ponajprije zahvaljujući likvidnosti koju u sustav prelijeva država. S obzirom da većih potreba za kratkoročnom likvidnosti nema, većina sredstava završava na prekonoćnim oročenjima kod HNB-a.

U međuvremenu država nastavlja s intenzivnim kratkoročnim zaduživanjem i zamjenom VK izdanja trezorskih zapisa kunskim izdanjima. Od početka godine Ministarstvo financija izdalo je ukupno 9,1 mlrd. kuna te 248 mil. eura trezoraca pri čemu je kunski dug povećan za 4,5 mlrd. kuna, dok je VK dug smanjen za 46 mil. eura. Prinosi su se spustili na povijesno najniže razine te se tijekom posljednjih nekoliko aukcija zadržavaju na tim razinama (izuzev jednogodišnjeg kunskog trezorca čiji je prinos porastao na 2,55%). Na ovotjednoj aukciji, Ministarstvo je prihvatilo sve kunske ponude te je izdalo 720 mil. kuna i 1,6 mil. eura, a prinosi su ostali nepromijenjeni. Pri tome je tromjesečne i šestomjesečne kunske te jednogodišnje VK trezorce upisao isključivo nebankarski sektor (uglavnom institucionalni investitori). Uz izdašnu likvidnost očekujemo da će se država nastaviti uspješno kratkoročno zaduživati na domaćem tržištu uz prihvaćanje najvećeg dijela ponuda po trenutnim prinosima. Za sljedeći tjedan najavljeno je izdanje 500 mil. kuna šestomjesečnih i jednogodišnjih kunskih zapisa.

Domaće devizno tržište karakterizira stabilnost. Tijekom ovog tjedna blago su osnažili deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro uslijed pojačane potražnje za eurima uglavnom od strane korporativnog sektora pa je tečaj dosegnuo 7,595 kuna za euro. U sljedećem tjednu očekujemo da bi tečaj mogao testirati granicu od 7,600 kuna za euro uslijed nastavka potražnje od strane korporativnog sektora zbog inozemnog razduživanja koje je posebno izraženo na kraju tromjesečja. Uobičajeno pojačana sezonska potražnja za kunama s približavanjem i tijekom turističke sezone ove bi godine mogla biti ublažena zbog slabog priljeva inozemnog kapitala, inozemnog razduživanja korporativnog i bankarskog sektora te mogućeg povećanog regulatornog zahtjeva za rezervacije za nenaplative i djelomično nenaplative kredite.