Iako već mjesecima bilježe smanjivanje imovine, u novčanim investicijskim fondovima prošloga je mjeseca "osvanulo" 529 milijuna kuna imovine što se dijelom pripisuje novom zaduženju države.

Kako stoji u mjesečnom izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), imovina novčanih fondova popela se sa 9,04 milijarde kuna u svibnju na 9,57 milijardi kuna u lipnju. Radi se o povećanju od 5,85 posto što je najsnažniji skok imovine među pojedinim vrstama investicijskih fondova. Naime, imovina obvezničkih fondova veća je 1,56 posto, a dioničkih 0,45 posto dok mješoviti fondovi bilježe pad od jedan posto.

Time su novčani fondovi i najzaslužniji za lipanjski rast ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova za 3,6 posto na 17,9 milijardi kuna. Razlog takvom skoku dijelom treba tražiti u uobičajeno većoj ljetnoj likvidnosti, tvrde u neslužbenom razgovoru financijaši, a dijelom u pripremi velikih institucionalnih ulagača za nedavno ulaganje u državnu obveznicu kojom je Ministarstvo financija prikupilo tri milijarde kuna. Unatoč lipanjskom skoku, imovina novčanih fondova se topi.

U odnosu na kraj prošle godine kada se kretala na 11,1 milijardu kuna, trenutno je manja za gotovo 14 posto. Razlog tomu leži u makroekonomskom okruženju koje je u ovom trenutku vrlo pozitivno, a monetarna politika u EU izrazito je liberalna, odnosno već određeni niz godina prevladavaju niske kamatne stope, a taj je trend prisutan i u Hrvatskoj, ističe Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa. "Činjenica je da je u ovom trenutku prisutan relativan trend prebacivanja imovine iz novčanih fondova, s nižim očekivanim prinosom, u rizičnije fondove s mogućnošću ostvarivanja višeg povrata", kaže Jurišić. Dodaje kako očekuje nastavak rasta ukupne imovine.