Ovo je najjeftinije korporativno zaduženje iz Hrvatske na međunarodnim tržištu kapitala - zadovoljno je izjavio za Večernji list Tomislav Rosandić, član uprave Hrvatske elektroprivrede zadužen za financije, nakon što je jučer i službeno zatvorena transakcija izdavanja obveznice u vrijednosti 550 milijuna dolara.

Velik interes

Transakcija je uključivala tri procesa, objašnjava nam Rosandić, a to je iskup obveznice izdane 2012., izdavanje nove obveznice te konverzija dolarskog duga u eurski kako bi se izbjegao rizik od poskupljenja dolara. Na transakciji smo zaradili 17,2 milijuna eura za HEP u jednom potezu - ističe Rosandić koji je u toj rečenici sublimirao i motiv i cilj reizdanja vrijednosnice koja je izdana uz eurski kupon od 4,85 posto s dospijećem 2022. godine.

Za usporedbu, ruski je Gazprom nedavno izdao trogodišnju obveznicu uz kupon od 4,65 posto iako imaju investicijski rejting na razini BBB, a kompanija Noresk Nikel sedmogodišnju obveznicu poput HEP-a uz prinos od 6,625 posto, što je skuplje od hrvatske tvrtke koja ima prinose od 6,125 posto unatoč rejtingu boljem za tri razine.

Ušteda je postignuta jer se skuplje izdanje zamjenjuje osjetno jeftinijim - kaže Rosandić, koji podsjeća da je stara obveznica koju je HEP iskupio koštala 6,53 posto i na naplatu je trebala doći 2017. godine, za koju i u HEP-u drže da će biti financijski izazovna.

Rosandić ističe i da je HEP ovaj put kamatu platio 1,1 posto skuplje nego što bi platila država, dok je na prošlom izdanju HEP morao ulagačima ponuditi 2,2 posto veću kamatu od države.

Interes za obveznicu bio je velik i, kako je HEP već objavio, investitori su nudili više od dvije milijarde dolara, što je pomoglo spustiti cijenu. Očekivalo se zatvaranje obveznice nakon konverzije uz kupon od 5,45 posto, ali je konačno izdanje završilo na 4,85 posto.

Kupili i novi papir

Izabrali smo dolarsko tržište jer je izuzetno likvidno i duboko. Održali smo više od 50 sastanaka s najvećim svjetskim igračima i analitičarima koji prate države i najveće energetske tvrtke na tržištu - kaže Rosandić.

Tako doznajemo da su u knjizi ulagača imena poput Goldman Sachsa, Pimca, Fidelity Investmenta i JP Morgana, a najveći dio ulagača koji su se natjecali za iskup stare obveznice bili su i među kupcima novog papira.

Većina novca od novog zaduženja koristit će se za pokrivanje starije obveze uz povoljnije uvjete, objašnjava Rosandić ističući i da je 83,3 posto starog izdanja iskupljeno, na što će se utrošiti više od 80 posto novca dobivenog novom transakcijom.

Ipak, ostaje više od 100 milijuna dolara koje će HEP koristiti za realizaciju investicijskog plana.