Na Wall Streetu su protekloga tjedna indeksi snažno porasli, zahvaljujući rješavanju političke zavrzlame oko daljnjeg zaduživanja američke vlade, kao i rastućim očekivanjima da će Fed u lipnju pauzirati s novim podizanjem kamatnih stopa, dok zadnji podaci s tržišta rada sugeriraju da je postignuto meko prizemljenje najvećeg svjetskog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 2 posto, na 33.762 boda, zahvaljujući skoku u petak za 2,12 posto, što je bio njegov najveći dnevni porast od siječnja.

Istodobno, S&P 500 porastao je 1,8 posto, na 4.282 boda, a Nasdaq indeks za 2,5 posto, na 13.240 bodova. Nasdaq je tako ojačao već šesti tjedan zaredom, što je najdulje razdoblje rasta tog indeksa tehnoloških dionica od 2020., a dosegnuo je pritom najvišu razinu od travnja 2022.

Dobrom raspoloženju na burzi uvelike je pridonijelo rješavanje pitanja nastavka zaduživanja američke vlade, nakon što je Zakon o fiskalnoj odgovornosti bez većih problema usvojen u oba doma američkog Kongresa.

Time je suspendirana granica zaduživanja američke vlade od 31.400 milijardi dolara samo nekoliko dana prije krajnjeg roka 5. lipnja, koji je postavila američka ministrica financija Janet Yellen te spriječen mogući bankrot najvećeg svjetskog gospodarstva.

Također, tržišni sudionici sve su uvjereniji da će Fed u lipnju pauzirati s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, a moguće i u srpnju, ponajviše zahvaljujući podacima s američkog tržišta rada.

Američko ministarstvo rada, naime, krajem tjedna objavilo je da je u svibnju u najvećem svjetskom gospodarstvu otvoreno 339 tisuća novih radnih mjesta, znatno više nego se očekivalo, a riječ je i o 29. mjesecu zaredom da zaposlenost raste.

Unatoč tome, stopa nezaposlenosti dosegnula je najvišu razinu u sedam mjeseci od 3,7 posto, ukazujući da sve više ljudi traži posao, a to je znak ublažavanja uvjeta na tržištu rada, ističu u ministarstvu. Naime, više radne snage smanjuje pritisak na poduzeća da povećaju plaće i pomaže u usporavanju inflacije.

I dok bi donedavno rast zaposlenosti pritiskao dionička tržišta jer se procjenjivalo da će Fed i dalje dizati kamatne stope, najnoviji podatak sad daje nadu da će Fed pauzirati sa zaoštravanjem monetarne politike, jer inflacija posustaje, a gospodarstvo ne klizi u recesiju.

Očekivanja tržišnih sudionika sada govore da su šanse da Fed 14. lipnja neće podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova iznad 70 posto.

Podizanje kamatnih stopa, naime, smatra se lošom viješću za tržište dionica jer poskupljuje troškove financiranja kompanija, usporava potrošnju, a također i odlijeva dio kapitala iz dionica u druge oblike ulaganja, poput obveznica.

"Iako se čini da veće zapošljavanje zagrijava tržište rada, plaće ne rastu tako brzo. Uvjeti na tržištu rada se poboljšavaju. Je li to mitsko meko prizemljenje gospodarstva? Čini se da je", navodi Kim Forrest, iz Bokeh Capital Partnersa.

A za zvjezdanu izvedbu tehnološkog sektora najzaslužnija je dionica Nvidie, koja je sredinom tjedna dosegnula rekordnih 1.000 milijardu dolara tržišne valuacije, potaknuvši rast i cijelog tehnološkog sektora.

No, rast cijene dionice Nvidije od gotovo 170 posto od početka godine ukazuje s čime se ulagači suočavaju na tržištu, kojim dominira dobra izvedba kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom dok većina ostalih kompanija ne bilježi takva postignuća.

"Tvrtka poput Nvidije toliko raste u tako kratkom vremenskom razdoblju da to nema nikakvog racionalnog smisla. Nitko mi zapravo nije objasnio gdje je tu zarada", napominje Michael Landsberg, glavni direktor za ulaganja u Landsberg Bennett Private Wealth Managementu.

A na europskim burzama prošloga tjedna najvažniji indeksi imali su različite predznake, pa je tako frankfurtski DAX ojačao 0,45 posto, dok je londonski FTSE indeks oslabio 0,26 posto, na 7.607 bodova, a pariški CAC za 0,66 posto, na 7.270 bodova.