Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 1,36 posto, na 98,95 bodova.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku ojačala 1,39 posto, pa je cijena eura iznosila 1,0989 dolara. Istodobno, u odnosu na japansku valutu, tečaj dolara porastao je 0,9 posto, na 106,26 jena.

Tečaj američke valute zasad se dobro drži unatoč trgovinskom ratu.

"Bez obzira na to što Trumpov tim želi od dolara, on će nastaviti jačati sve dok svjetsko gospodarstvo usporava. Prirodna je reakcija valutnih tržišta da povlače novac u američki dolar kada globalno gospodarstvo ima problema. Kapitalni tijekovi su mobilni, a primarni izvor potražnje za dolarima nisu stranci, nego američki ulagači koji smanjuju svoju izloženost u inozemstvu", tumači Mark McCormick, strateg pri TD Securitiesu.

Po najavama američke administracije, dodatne carine od 5 posto na 125 milijardi dolara vrijedan kineski robni uvoz kreću bez odgode, dakle od nedjelje, 1. rujna, što će poskupiti potrošačku i tehnološku robu za američkog potrošača. Investitori strahuju da će intenziviranje trgovinskih napetosti odvesti američko gospodarstvo u recesiju.

No, u odnosu na početak kolovoza dolarov indeks gotovo da i nije bilježio promjene.

A unatoč tjednom padu, tečaj japanske valute na dobitku je od početka mjeseca za otprilike 2,5 posto u odnosu na dolar, što je njegov najveći mjesečni dobitak u tri mjeseca.

"Postoji toliko mnogo geopolitičkih čimbenika u ovome trenutku. Osim američko-kineskog trgvinskog spora, imamo brexit, Hong Kong i Bliski istok, stoga možemo očekivati skok tečaja jena s vremena na vrijeme", kaže Minori Uchida, valutni analitičar banci MUFG.

Istodobno, tečaj juana potonuo je 3,6 posto od početka mjeseca, na 7,157 juana, što je njegov najveći mjesečni pad od 1994. godine, odnosno otkad je Kina poduzela monetarnu reformu.

Što se tiče eura, slabi gospodarski podaci eurozone podupiru stajalište da će ECB na sjednici u rujnu spustitili kamatnu stopu i najaviti novi krug kvantitativnog ublažavanja, što uobičajeno slabi potražnju za valutom.

Nova predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da središnja banka još ima manevarskog prostora za smanjenje kamatne stope ako bude potrebno. No mišljenja oko toga nedvojbeno ostaju podijeljena unutar ECB-a. Članica izvršnog odbora Sabine Lautenschlaeger rekla je da je prerano razmatrati izdašni paket poticaja, dok je guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot rekao je da je otvoren za smanjenje kamatnih stopa, no da je po njegovu mišljenju prerano za nastavak programa kupnji imovine.

U fokusu investitora su sada daljnji potezi ECB-a. Tržišta očekuju da bi mogao spustiti kamatne stope dublje u negativno područje za 0,15 postotnih bodova.