Na svjetskim su burzama u prvom tjednu 2023. cijene dionica snažno porasle jer je ulagače ohrabrilo popuštanje inflacijskih pritisaka u SAD-u i eurozoni, što bi moglo navesti središnje banke da uskoro završe ciklus povećanja kamatnih stopa.

Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 1,5 posto, na 33.630 bodova, a po istoj stopi porastao je i S&P 500, dosegnuvši 3.895 bodova. Nasdaq indeks osvojio je, pak, 1 posto i tjedan završio na 10.569 bodova.

Na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se nesigurno sve do petka, kada su objavljeni podaci o zapošljavanju u SAD-u i plaćama.

U prosincu je broj zaposlenih povećan za 223.000, nešto više nego što se očekivalo, dok su plaće porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, manje nego što se očekivalo.

Uz to, objavljeno je da su aktivnosti u uslužnom sektoru u prosincu pale po prvi put nakon više od dvije i pol godine.

Zahvaljujući usporavanju rasta plaća, a time i inflacijskih pritisaka, u petak su burzovni indeksi skočili više od 2 posto, nadoknadili sve gubitke od prethodnih dana i tjedan završili u plusu.

Ulagači se, naime, nadaju da će kamate na kraju ciklusa povećanja biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju i da će središnja banka početi smanjivati kamate već ove godine, premda je Fed signalizirao da bi to mogao učiniti tek u 2024. godini.

Premda zapisnik Feda s posljednje sjednice u prošloj godini nije podržao te nade, cijene su dionica porasle.

„Tržište je poput djeteta koje traži sladoled. Roditelji kažu ′ne′, no dijete nastavlja tražiti sladoled jer su roditelji prije znali pokleknuti. Tako tržište i dalje očekuje da će dobiti sladoled, ali ne tako brzo kako je mislilo", objašnjava Burns McKinney, portfelj menadžer u tvrtki NFJ Investment Group LLC.

McKinney smatra da zapisnik pokazuje da se dužnosnici Feda plaše da bi neopravdano ublažavanje financijskih uvjeta zakompliciralo njihove napore u borbi protiv inflacije.

Ističe i to da je jasno da će Fed usporiti ritam povećanja cijene novca kako ne bi gurnuo gospodarstvo u recesiju, ali da se može očekivati da će kamate ostati povišene dulje nego što se prije očekivalo.

Slično smatra i Mike Loewengart, direktor portfelja u tvrtki Morgan Stanley Global Investment Office.

„Fedov zapisnik je podsjetnik ulagačima da očekuju povišene razine kamata u cijeloj ovoj godini. S obzirom da je tržište rada i dalje snažno, logično je da borba protiv inflacije ostaje Fedov prioritet. Riječju, premda smo promijenili kalendar, čeoni vjetrovi na tržištu ostaju isti kao i lanjski", kaže Loewengart.

Prošle je godine S&P 500 indeks potonuo više od 19 posto, najviše od globalne financijske krize 2008., jer je Fed agresivno povećao kamatne stope kako bi se suzbila inflacija koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

Popuštanje inflacije u eurozoni

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica skočio je 3,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks porastao 3,3 posto, na 7.699 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 4,9 posto, na 14.610 bodova, a pariški CAC gotovo 6 posto, na 6.860 bodova.

Snažan rast indeksa zahvaljuje se podacima koji su potaknuli nadu da je pad proizvodne aktivnosti u eurozoni dotaknuo dno i da bi mogao započeti oporavak.

Ulagače su ohrabrili i podaci o popuštanju inflacijskih pritisaka u eurozoni drugi mjesec zaredom, što bi moglo navesti Europsku središnju banku da uspori tempo povećanja kamatnih stopa.

Podršku burzama pruža i nada ulagača da će se rast kineskog gospodarstva uskoro ubrzati, s obzirom da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid mjere.

Mnoge bolnice i groblja javljaju da su pod pritiskom zbog velikog broja zaraženih i umrlih od covida, no ulagači se nadaju da će se jednom, kada val zaraze prođe, život i potrošnja vratiti u normalu, pa ne obraćaju pažnju na trenutne probleme.

Tim više što je kineska središnja banka poručila da će pružiti financijsku podršku domaćoj potrošnji, ključnim investicijskim projektima i tržištu nekretnina.

„Ponovno otvaranje Kine ima veliki utjecaj širom svijeta. Potiče turizam i potrošnju, a moglo bi i ukloniti uska grla u nabavnim lancima, koja su proizvođačima zadavala probleme u 2022.", kaže Joanne Goh, analitičarka u banci DBS.