Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,4 posto, na 35.601 bod, dok je S&P 500 porastao 0,3 posto, na 4.697 bodova, a Nasdaq indeks 1,2 posto, na 16.057 bodova.

Tijekom tjedna S&P 500 dosegnuo je novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq indeks, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u potrošačkom i trgovačkom sektoru.

Rast tih sektora uslijedio je nakon podatka da je potrošnja u trgovini na malo u SAD-u u listopadu porasla 1,7 posto, više nego što se očekivalo.

Uz to, gotovo svi najveći trgovački lanci, od Walmarta, preko Targeta, do Home Depota, izvijestili su o rastu prihoda i većim zaradama u trećem tromjesečju nego što su analitičari procjenjivali.

To pokazuje da se najveće svjetsko gospodarstvo i dalje solidno oporavlja od koronakrize.

„Ulagači su odahnuli jer vijesti govore o tome da potrošnja i dalje snažno raste, unatoč rastu cijena i poremećajima u nabavnim lancima", kaže Brian Jacobsen, strateg u tvrtki Allspring Global Investments.

No, trgovalo se oprezno jer ulagače zabrinjavaju visoka inflacija i različita stajališta dužnosnika Feda po tom pitanju.

Tako je James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao da bi Fed trebao zauzeti čvršći stav po pitanju inflacije, dok je Mary Daly, predsjednica Feda u San Franciscu, pozvala na strpljenje po pitanju kamata jer smatra da će rast inflacije biti privremen.

Riječju, još nije sasvim jasno hoće li se inflacija dulje vrijeme zadržati na visokim razinama ili je njezin rast privremen.

Nedavno je objavljeno da su u listopadu potrošačke cijene u SAD-u porasle 6,2 posto na godišnjoj razini, najviše u posljednjih 30 godina.

Tako se inflacija već pet mjeseci zaredom kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u nabavnim lancima visoka inflacija mogla potrajati dulje nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Nove restriktivne mjere u Europi

Ulagače je pokolebalo i ponovno brzo širenje covida-19 u Europi. Austrija je u petak postala prva zemlja koja je ponovo odlučila uvesti potpuni ′lockdown′ kako bi suzbila novi val zaraze koji bi mogao zakočiti gospodarski oporavak regije od koronakrize.

I Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, upozorila je da bi zbog covida-19 mogla posegnuti za potpunim zatvaranjem.

Ulagači se plaše da bi i druge europske zemlje mogle pratiti primjer Austrije.

Zbog toga su, nakon šest tjedana rasta, europski burzovni indeksi prošloga tjedna zabilježili različita kretanja.

Londonski FTSE indeks pao je 1,7 posto, na 7.223 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 posto, na 16.159 bodova, a pariški CAC 0,3 posto, na 7.112 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,45 posto, na 29.745 bodova.