Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1 posto, na 29.398 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 3.380 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 9.731 bod.

Tijekom tjedna ti su indeksi dosegnuli nove rekordne razine jer se ulagači nadaju da će uskoro biti zaustavljeno širenje koronavirusa.

Doduše, podaci o umrlima i novozaraženima u Kini još ne ukazuju na to da je epidemija dosegnula vrhunac, no ulagači se nadaju boljim vijestima u bliskoj budućnosti.

„Ulagači vjeruju da je to događaj samo u prvom tromjesečju i da će nesigurnosti vjerojatno splasnuti", kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Dodaje i to da podršku tržištu pruža uvjerenje ulagača da će Fed reagirati ako to bude potrebno.

Naime, u izvješću Kongresu prošloga je tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio da gospodarstvo, koje raste 11. godinu zaredom, i dalje pokazuje otpornost, ali da središnja banka pažljivo prati koronavirus i druge potencijalne prijetnje.

To je na tržištu shvaćeno kao najava da će monetarna politika ove godine vjerojatno ostati popustljiva.

Pozitivno na tržište utječu i solidna kvartalna poslovna izvješća kompanija.

Od 387 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih oko 77 posto ostvarilo je bolje rezultate nego što se očekivalo.

Stoga sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će zarade kompanija u četvrtom lanjskom tromjesečju biti u prosjeku 2,6 posto veće nego godinu dana prije, dok su na početku sezona objava poslovnih rezultata očekivali pad zarada za 0,6 posto.

„Prave gospodarske posljedice širenja koronavirusa još nisu poznate, a zarade kompanija više utječu na održivost dionica nego kratkoročni naslovi", kaže Joseph Sroka, direktor u tvrtki NovaPoint.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,8 posto, na 7.409 bodova, no frankfurtski DAX ojačao je 1,7 posto, na 13.744 boda, a pariški CAC 0,7 posto, na 6.069 bodova.

Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica kreće se oko najviših razina u povijesti.

Azijski ulagači oprezniji

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 0,6 posto, na 23.687 bodova.

No, na većini azijskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle, ali sporije nego u SAD i Europi jer su u fokusu ulagača gospodarske i druge posljedice koronavirusa.

Broj umrlih u Kini porastao je na više od 1.650, dok je novozaraženih oko 68.500.

I dok neki analitičari ukazuju na to da je snažan rast broja novozaraženih posljedica promjene metodologije dijagnosticiranja, drugi pokušavaju procijeniti gospodarske štete.

Doduše, u Kini se radnici vraćaju na posao nakon produženih novogodišnjih praznika, no taj proces ide polagano, a mnoge su poslovne konferencije i sajmovi otkazani.

Zbog toga analitičari dodatno smanjuju procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju.

Tako analitičari Capital Economicsa procjenjuju da će rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje potonuti za 4 postotna boda, na samo 2 posto, dok bi na kvartalnoj razini bruto domaći proizvod (BDP) mogao pasti oko 2,5 posto.

U osvrtu na situaciju na tržištima, analitičari Capital Economicsa navode i da bi gospodarstvo moglo odskočiti u proljeće, ako se širenje koronavirusa zaustavi.

Podršku tržištima, međutim, pruža uvjerenje ulagača da će zemlje u regiji zadržati popustljivu monetarnu politiku kako bi se spriječile veće gospodarske štete.

Kineske vlasti već su smanjile ključne kamatne stope i ubrizgale u gospodarstvo milijarde dolara kako bi poboljšale likvidnost, a očekuju se i nove poticajne mjere.

„Kine je već olabavila monetarnu politiku, a vjerojatno će uslijediti i nove mjere. Tvornice se počinju otvarati, premda s odgodama", kaže Yukino Yamada, strateg u tvrtki Daiwa Securities.

Ryutaro Kimura, strateg u tvrtki Axa Investemnt Management, očekuje znatan utjecaj koronavirusa i na globalno gospodarstvo, s obzirom da Kina čini udjel od oko 17 posto, dok je u doba SARS virusa 2002. i 2003. godine činila oko 4 posto, a sada je više uključena i u nabavne lance.

„To znači da će države vjerojatno zadržati niske kamatne stope dulje razdoblje. Takva očekivanja podržavaju cijene dionica na burzama", kaže Kimura.