Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer će zbog visoke inflacije središnje banke nastaviti podizati kamatne stope, a Wall Street je poljuljan i zbog kolapsa banke SVB.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4,4 posto, na 31.909 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 posto, na 3.861 bod, a Nasdaq indeks 4,7 posto, na 11.138 bodova.

U siječnju su ti indeksi snažno porasli jer su se ulagači nadali da će američka središnja banka uskoro završiti s povećanjem kamatnih stopa i da će konačna kamata, s kojom bi završio ciklus zaoštravanja monetarne politike, ostati ispod razine od 5 posto.

No, posljednjih tjedana indeksi su izgubili većinu tih dobitaka jer je sve jasnije da se taj scenarij neće ostvariti.

Naime, niz posljednjih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, a to znači da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.

Ovoga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući gospodarski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije.

To je izazvalo strahovanja ulagača da će središnja banka na sjednici u ožujku povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još nedavno očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do rujna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Povećanje kamata oslabit će potrošnju, a time i gospodarstvo, pa je pitanje samo hoće li uslijediti plitka recesija ili ′mekano prizemljenje′ najvećeg svjetskog gospodarstva.

Kolaps banke SVB u samo 48 sati

Negativno je na Wall Street krajem tjedna utjecao i kolaps Silicon Valley Bank (SVB), najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine.

Ta banka, koja je godinama financirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge start up kompanije počele povlačiti depozite, s obzirom da ovo razdoblje usporavanja gospodarstva nije pogodno za inicijalne javne ponude, niti traženje poduzetničkog kapitala.

Kako bi povećala kapital, ta je banka prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak. Potom je u srijedu objavila plan za prodaju novih dionica kako bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala.

No, to je izazvalo paniku među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak povukli iz banke 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara.

Zbog toga je regulator u petak zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

Sve to produbilo je zabrinutost ulagača u vezi bankarskog sektora jer se plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

„Postoji zabrinutost da bi se mogle pojaviti pukotine u financijskom sustavu zbog agresivnog povećanja kamata Feda. Kolaps SVB-a otvorio je pitanje jesu li problemi širi od samo jedne industrijske banke i jednog dijela gospodarstva", objašnjava Carol Schleif, direktorica u BMO-u.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 posto, na 7.748 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1 posto, na 15.427 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 7.220 bodova.