Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer će, po svemu sudeći, američka središnja banka povećati kamatne stope na više razine nego što se na tržištu očekivalo.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 103,88 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,2 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0695 dolara.

No, tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je oko 2 posto, na 134,15 jena.

Tijekom tjedna dolarov indeks probio se i iznad granice od 104 boda te dosegnuo najviše razine u šest tjedana.

Jačanje dolara zahvaljuje se nizu posljednjih podataka koji pokazuju da inflacijski pritisci u SAD-u ne popuštaju tako brzo kako su se ulagači nadali i da su gospodarstvo i tržište rada i dalje vrlo čvrsti, unatoč agresivnom povećanju kamata Feda u prošloj godini.

Zbog toga čelnici Feda poručuju da će nastaviti povećavati kamatne stope.

Tako je predsjednik ogranka Feda u St. Louisu James Bullard prošloga tjedna kazao: "Zalagao sam se za povećanje kamatnih stopa na posljednjem zasjedanju Feda za 0,5 postotnih bodova i naveo da bismo trebali što prije doći do razine kamata koje smatramo dovoljno restriktivnima".

I predsjednica Feda iz Clevelenda Lorreta Mester izjavila je kako se na zadnjem zasjedanju Feda zalagala za veće dizanje kamatnih stopa od dogovorenih 0,25 posto.

Zbog toga se sada procjenjuju da će američka središnja banka još barem u dva, a možda i tri navrata povećati kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, pa bi do srpnja mogle dosegnuti 5,3 posto i na toj se razini zadržati do iduće godine.

Donedavno se, pak, očekivalo da bi Fed mogao završiti ciklus povećanja kamata s ključnom kamatom ispod razine od 5 posto i da bi krajem ove godine, kada inflacija dovoljno popusti, mogao započeti ciklus smanjenja kamata.

„Tržište je u fazi resetiranja procjena o Fedovim kamatama. Čini se da bi ovaj posljednji val inflacije mogao izazvati probleme i drugom središnjim bankama, pa bi monetarna politika u svijetu mogla postati restriktivnija nego što se očekivalo", objašnjava Edward Moya, analitičaru u tvrtki OANDA.