Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 1,3 posto, na 96,63 boda.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku pala 1,5 posto, pa je cijena eura skočila na 1,1335 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skliznuo je 0,1 posto, na 108,15 jena, najnižu razinu od veljače.

Američka je valuta pod pritiskom od utorka, kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da će središnja banka djelovati prema potrebi, s obzirom na rizike od trgovinskog rata.

Powell je poručio da Fed pažljivo prati trgovinski sukob između SAD-a i Kine, koji je poremetio svjetska tržišta i predstavlja rizik po rast gospodarstava te da će središnja banka djelovati prema potrebi.

Pritisak na dolar ojačao je u petak, kada je objavljeno da je u svibnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 75.000, znatno manje od 185.000, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Pritom su plaće porasle ispod očekivanja, što znači da nema prevelike bojazni od jačanja inflacijskih pritisaka.

Riječju, izvješće o zapošljavanju pokazalo je da se slabljenje zamaha u gospodarskoj aktivnosti počinje odražavati na tržište rada, koje je godinama jačalo.

Zbog toga su ojačala očekivanja da će Fed možda već u srpnju smanjiti kamatne stope, a u idućih 12 mjeseci možda čak i u tri navrata.

S druge strane, euro je ojačao jer su poruke čelnika Europske središnje banke (ECB) s prošlotjedne redovne sjednice bile manje usmjerene labavljenju monetarne politike nego što su tržišta očekivala.

ECB je u četvrtak isključio mogućnost podizanja kamatnih stopa u idućoj godini, a razmatra čak i mogućnost novih kupnji obveznica u kontekstu globalnog trgovinskog rata i Brexita koji bi mogli prigušiti aktivnosti u eurozoni.

No, kako su tržišta očekivala snažnije signale smanjenja kamatnih stopa, euro je posljedično ojačao.