Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošloga tjedna 2,6 posto, na 98,36 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru pao 1,6 posto, na 1,1105 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara skočila je, pak, 2,4 posto, na 107,90 jena.

Tečajevi najznačajnijih valuta prošloga su tjedna znatno oscilirali zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama uslijed širenja koronavirusa, ali i oštrog pada cijena nafte na početku tjedna.

Pritom je tečaj dolara snažno porastao prema japanskoj valuti, koja se inače smatra sigurnijim utočištem za kapital.

„Nesklonost ulagača prema riziku obično pogoduje jenu, no sada vidimo da pogoduje dolaru. U stanju smo panike jer ne znamo koliko će još pasti cijene dionica", kazao je Takuya Kanda, direktor u Gaitame.com Research Institute.

Brzo širenje koronavirusa navelo je vlasti niza zemalja na uvođenje izvanrednih mjera - od zatvaranja škola i zabrana javnih okupljanja do karantena - a središnje banke na popuštanje monetarne politike kako bi ublažile gospodarske štete.

S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta gospodarstava.

Zbog širenja virusa, i niz kompanija upozorava da će im poslovni rezultati biti slabiji od planiranih zbog poremećaja u nabavnim lancima i potražnji.

Kako bi obranila britansko gospodarstvo, prošloga je tjedna tamošnja središnja banka srezala ključne kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, na 0,25 posto.

Europska središnja banka (ECB) nije išla stopama britanske središnje banke i na prošlotjednoj sjednici nije smanjila kamate. No, najavila je novi paket poticaja koji će bankama omogućiti zajmove po stopama koje bi se mogle spustiti i do minus 0,75 posto, a povećala je i iznos kupnje obveznica.

Time nastoji poboljšati likvidnost i kreditiranje poduzeća.

Mišljenja u vezi ECB-ova paketa podijeljena su, pri čemu analitičari Commerzbanka smatraju da je odluka ECB-a da ne smanji kamatnu stopu razuman izbor jer je ionako negativna te predviđaju da će se euro vjerojatno oporaviti.

"U kriznim vremenima ECB ne poduzima ekstremne mjere koje bi negativno utjecale na euro. Dajmo tržištima još vremena da se na to naviknu", rekli su.

Od američkog Feda očekuje se, pak, da idućega tjedna dodatno smanji ključne kamatne stope, premda ih je nedavno već srezao za 0,50 postotnih bodova.

U četvrtak je Fed najavio da će u financijski sustav u kratkom roku ubrizgati 1.500 milijardi dolara, što predstavlja, kažu analitičari, agresivnu akciju središnje banke u cilju povećanja likvidnosti, stabilizacije financijskih tržišta i poticanja gospodarstva.

Podršku dolaru pružila je i odluka predsjednika SAD-a Donald Trumpa u petak o uvođenju izvanrednog stanja u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe, 50 milijardi dolara.

„Smanjenje kamata i drugi potezi središnjih banaka u svijetu malo su utjecali na smanjenje panike na svjetskim tržištima. Možda je to zbog činjenice da fiskalne vlasti sporo reagiraju na krizu", kažu analitičari Wells Fargo banke u osvrtu na situaciju na tržištima, koji i idućega tjedna očekuju nesigurno trgovanje na svjetskim tržištima.