Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla u prvom tjednu nove godine, no tečaj američke valute prema euru i drugim valutama znatno je oscilirao, ovisno o gospodarskim pokazateljima.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,4 posto, na 103,88 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0645 dolara.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 0,7 posto, na 132,10 jena.

Dolar je prema košarici valuta ojačao i u prvom tjednu nove godine, nakon što je lani njegova vrijednost porasla oko 8 posto.

Dolar je lani ojačao jer je američka središnja banka prednjačila po povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju, koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u 40 godina.

Fed je lani povećao kamate za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.

Fed će i u 2023. godini povećavati kamate, no pitanje je za koliko.

Europska središnja banka (ECB) lani je, pak, povećala kamate za ukupno 2,5 postotnih bodova.

To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama vodila vrlo poticajnu monetarnu politiku. Središnja banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.

Premda su i američka i europska središnja banka znatno povećale kamate, dolar je ojačao prema euru jer se smatra da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike, s obzirom da je američko gospodarstvo ipak u boljoj situaciji od europskog, kojemu prijeti recesija zbog energetske krize.

U takvim okolnostima prošloga je tjedna tečaj dolara znatno oscilirao, ovisno o gospodarskim pokazateljima.

Ako su podaci pokazivali da američko gospodarstvo i dalje raste iznad očekivanja, dolar bi ojačao jer je to na tržištu podržalo nagađanja da će Fed možda povećati kamate i više nego što se očekuje.

I obrnuto. Tako je dolar osjetno pao u petak, kada je objavljeno da je u prosincu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 223.000, nešto više nego što se očekivalo. No, plaće su porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, manje nego što se očekivalo.

Uz to, objavljeno je da su aktivnosti u uslužnom sektoru u prosincu pale po prvi put nakon više od dvije i pol godine.

Zbog usporavanja rasta plaća, a time i inflacijskih pritisaka, na tržištu je prevladalo mišljenje da bi na kraju ciklusa povećanja kamate mogle biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju.

ECB usporava tempo povećanja kamata?

Euro je, pak, oslabio jer su sva posljednja izvješća pokazala da posljednjih mjeseci popuštaju inflacijski pritisci u eurozoni i najvećim gospodarstvima tog bloka, Njemačkoj i Francuskoj.

To bi moglo navesti Europsku središnju banku na usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa, pa se euro našao pod pritiskom.

Još je više dolar prošloga tjedna ojačao prema jenu, što je posljedica vrlo popustljive monetarne politike, koju japanska središnja banka vodi godinama kako bi podržala gospodarstvo.