Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna skočila više od 1 posto jer se očekuje agresivni napad američke središnje banke na inflaciju, dok ostale najveće središnje banke u svijetu još oklijevaju.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 99,82 boda, a u jednom je trenutku, po prvi put nakon dvije godine, dosegnuo i razinu od 100 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio 1,5 posto, na 124,35 jena, a u jednom se trenutku probio i iznad 125 jena i našao se blizu najviših razina u gotovo sedam godina.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura potonula 1,5 posto, na 1,0875 dolara, blizu najniže razine u mjesec dana.

Jačanje dolara zahvaljuje se signalima iz Feda da će agresivno zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbio inflaciju, koja se posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama u 40 godina.

U ožujku je Fed povećao ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo.

S druge strane, japanska središnja banka još će neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak gospodarstva, unatoč jačanju inflacijskih pritisaka.

Japanska središnja banka već neko vrijeme kupuje državne obveznice kako bi zadržala kamate na niskim razinama, a zbog toga jen slabi prema američkoj valuti.

Slična je situacija i s Europskom središnjom bankom. Zapisnik s posljednje sjednice pokazao je da su čelnici te banke zabrinuti jer je inflacija u eurozoni u ožujku dosegnula rekordnih 7,5 posto.

No, kako je jasno da će rat u Ukrajini usporiti oporavak gospodarstva eurozone, čelnici ECB-a još nisu spremni za povećanje kamatnih stopa. Zbog toga je euro pod pritiskom u odnosu na dolar.

„Zapisnik ECB-a pokazao je da dužnosnici banke, čini se, čekaju podatke idućih mjeseci o utjecaju visokih cijena energenata i rata u Ukrajini na inflaciju. Tek tada će odlučiti hoće li podići kamatne stope u trećem ili četvrtom tromjesečju. Po svakom scenariju, ne očekujemo povećanje kamata ECB-a za više od 0,50 postotnih bodova u ovoj godini, a za toliko će Fed povećati kamate samo na jednoj sjednici, u svibnju", kaže Shaun Osborne, valutni strateg u Scotiabank.