Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,2 posto, na otprilike 97,63 boda.

Pritom je tečaj eura prema dolaru pao 0,8 posto, na 1,1080 dolara.

Dolar je ojačao i u odnosu na japansku valutu, za 0,2 posto, pa je njegova cijena dosegnula 108,65 jena.

Slabost eura posljedica je signala iz Europske središnje banke (ECB) da bi mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone, premda je na sjednici u četvrtak ostavila kamatne stope nepromijenjenima.

Euro je bio pod pritiskom i zbog neizvjesnosti u vezi brexita. Britanski premijer Boris Johnson u četvrtak je po prvi put odustao od svog obećanja o napuštanju EU-a 31. listopada sa ili bez sporazuma te se založio za parlamentarne izbore 12. prosinca.

Europska unija još nije donijela odluku o tome do kojeg bi roka odgodila izlazak Britanije, no čini se da će brexit biti odgođen i da će Britanija izbjeći izlazak iz Europske unije bez dogovora.

No, situacija u Britaniji i dalje je neizvjesna, pa je prošloga tjedna oslabila i britanska funta. Njezin tečaj skliznuo je na 1,2810 dolara, dok je tjedan dana prije dosegnuo i 1,2988 dolara, najvišu razinu u pet mjeseci.

Idućega tjedna u fokusu investitora bit će sjednice američke središnje banke Fed i japanske središnje banke.

Očekuje se da će Fed na sjednici koja završava 30. listopada ponovno smanjiti kamatne stope, i to treći put ove godine. No, tržišta su više-manje već uračunala to smanjenje za četvrt postotnog boda, pokazuju podaci tvrtke za prikupljanje i obradu podataka s financijski tržišta Refinitiv.

"To bi trebala biti gotova stvar. Sjednice središnjih banaka u idućem tjednu stoga ne bi trebale imati većeg utjecaja na kretanja na tržištima", rekao je Richard Falkenhall, valutni analitičar u banci SEB.