Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je prošloga tjedna 1,2 posto, na 97,31 bod, blizu najviše razine u gotovo tri tjedna.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku ojačala 1,3 posto, pa je cijena eura zaronila na 1,1225 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara porastao je, pak, 0,55 posto, na 108,45 jena.

Američka je valuta znatno ojačala u petak jer su novi podaci pokazali da američko tržište rada i dalje solidno raste. U lipnju je broj zaposlenih povećan za 224.000, znatno više od 160.000, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Ti su podaci otvorili pitanje treba li Fed žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa, s obzirom da se rast najvećeg svjetskog gospodarstva ne usporava toliko brzo koliko su se ulagači plašili.

Doduše, trgovci na tržištu novca i dalje procjenjuju da je gotovo sigurno da će Fed na sjednici krajem srpnja kamate smanjiti za 0,25 postotnih bodova, no više gotovo nitko ne očekuje rez od 0,50 postotnih bodova, što je podržalo tečaj dolara.

S druge strane, euro je pod pritiskom zbog pada prinosa na državne obveznice članica eurozone, s obzirom da se zbog slabljenja tamošnjeg gospodarstva očekuju nove poticajne mjere Europske središnje banke (ECB).

Tako su prinosi na referentne 10-godišnje njemačke državne obveznice prošloga tjedna prvi put skliznuli ispod minus 0,4 posto, koliko iznosi kamatna stopa za depozite banaka u ECB-u.

Euro je oslabio i zbog vijesti da je za novu predsjednicu Europske središnje banke (ECB) nominirana izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde, a koja slovi za zagovornicu labavije monetarne politike.