Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno oscilirale jer trgovce zabrinjavaju rizici od recesije u nizu gospodarstava, dok podršku cijenama pruža najava smanjenja proizvodnje OPEC-a.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 2 posto, na 93,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,7 posto, na 85,05 dolara.

Na naftnim je tržištima prošloga tjedna vladala nesigurnost, pa su jedan dan cijene barela porasle, a već drugi pale.

Na europskom je tržištu cijena nafte porasla zbog skorašnjeg stupanja na snagu zabrane uvoza ruske nafte i derivata u Europsku uniju, kao i odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica o smanjenju proizvodnje od studenoga za dva milijuna barela dnevno.

Podršku cijenama pruža i nada trgovaca da će će Kina ublažiti stroge mjere suzbijana covida 19 i potaknuti potrošnju goriva.

Kina je najveći svjetski uvoznik sirove nafte, a ove je godine ustrajala u strogim mjerama suzbijanja covida-19, što je zakočilo poslovne i gospodarske aktivnost i smanjilo potražnju za gorivom.

S druge strane, pritisak na cijene posljedica je strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje, s obzirom da mnogim zemljama prijeti recesija.

Naime, kako bi suzbile visoku inflaciju, većina središnjih banaka u svijetu podiže kamatne stope, a to usporava rast gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.