Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 4,4 posto, na 62,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,3 posto, na 56,65 dolara.

Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, poruci iz ureda američkog trgovinskog predstavnika u petak da su SAD i Kina blizu završetku prve faze trgovinskog dogovora i da će se pregovori nastaviti.

Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je, pak, da Kina jako želi dogovor. Kazao je i da se nada da će taj dogovor on i kineski predsjednik Xi Jinping potpisati idućega mjeseca na sastanku u Čileu.

To je potaknulo nadu ulagača da će se uskoro završiti carinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, koji traje već više od 15 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

„Poruke o napretku u trgovinskim pregovorima potaknule su rast cijena dionica na Wall Streetu, a koristi od toga imalo je i tržište nafte", kaže John Kilduff, partner u tvrtki Again Capital.

Podršku cijenama pružilo je i izvješće američke vlade o neočekivanom padu zaliha u prošlom tjednu. Ukupno su zalihe sirove nafte i derivata smanjene za 10 milijuna barela.

Dodatnu potporu cijenama pružile su i izjave dužnosnika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da je jedna od opcija za ublažavanje slabosti potražnje u 2020. godini još značajnije ograničenje ponude.

Prije nego što se eventualno obaveže dodatno ograničiti opskrbu, Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, planira ustrajati na discipliniranijoj provedbi važećeg sporazuma, prema kojemu je OPEC, zajedno sa skupinom neovisnih proizvođača, ograničio proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno do ožujka 2020.

S druge strane, veći rast cijena onemogućila su strahovanja od daljnjeg usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

"Zbog usporavanja globalnog gospodarstva, smanjit će se potražnja, pa će rast cijena biti ograničen", kaže Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Ekonomisti koje je anketirao Reuters smatraju da su veće šanse za izrazitiji pad gospodarstva nego za njegov sinkronizirani oporavak, unatoč novom ciklusu ublažavanja monetarne politike u velikim gospodarstvima.

No, ulagači se nadaju da bi se jaz između prevelike ponude i slabije potražnje mogao smanjiti jer i američki proizvođači ograničavaju proizvodnju, nakon duljeg razdoblja povećanja.

„Energetski kompleks također crpi podršku od usporavanja rasta proizvodnje nafte u SAD-u", kaže Jim Ritterbusch, predsjednik tvrtki Ritterbusch and Assiciates.

U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 17, na ukupno 696 postrojenja.

To je najmanji broj aktivnih postrojenja od travnja 2017. godine, što pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.