Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 8 posto, odmaknuvši se od najnižih razina u tri tjedna, jer se trgovci nadaju jačanju potražnje i jer je Rusija najavila smanjenje proizvodnje.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 8,2 posto, na 86,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,6 posto, na 79,72 dolara.

Nakon dva tjedna pada, cijene su porasle jer se trgovci nadaju jačanju kineske potražnje, s obzirom da bi ukidanje strogih restriktivnih covid mjera trebalo potaknuti brži rast tamošnjeg gospodarstva.

"Cijena barela potporu nalazi u očekivanjima da će otvaranje kineskog gospodarstva, nakon okončanja politike nulte tolerancije prema covidu, potaknuti značajan rast potražnje za naftom u ovoj godini", rekao je Ricardo Evangelista iz ActivTradesa.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će Kina biti ′zaslužna′ za polovinu rasta globalne potražnje u ovoj godini, kazao je njezin čelnik Fatih Birol.

Zbog očekivanog oporavka potražnje, posebno u Kini, Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, podigla je cijene nafte za azijske kupce po prvi put u šest mjeseci.

Podršku cijenama pružila je u petak i najava Rusije da će u ožujku "dobrovoljno" proizvoditi manje nafte, za 500.000 barela dnevno, što čini otprilike pet posto ukupne proizvodnje.

Kako bi ograničili ruske prihode za financiranje rata u Ukrajini, skupina G7 i njezini saveznici, uključujući EU, ograničili su u prosincu cijene ruske nafte na 60 barela.

Početkom veljače ograničili su i cijene ruskih derivata, na 45 dolara za one jeftinije, poput loživog ulja, i na 100 dolara za skuplje, poput kerozina i dizela.

"Do danas prodavali smo kompletnu proizvodnju, ali, kao što je već rečeno, nećemo prodavati naftu onima koji se izravno ili neizravno pridržavaju načela ′ograničenja cijena′, rekao je u petak potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak.

Unatoč prošlotjednom rastu cijena, na naftnim tržištima ipak vlada nesigurnost, koja ograničava značajniji skok cijena. Posljedica je to najava najvećih središnjih banaka u svijetu, uključujući američki Fed i Europsku središnju banku, da će zbog visoke inflacije i dalje povećavati kamate. A to će usporiti rast zapadnih gospodarstava, pa možda dovesti i do recesije.