Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, što se zahvaljuje nadi trgovaca da će porasti kineska potražnja jer se očekuje ubrzanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 3,2 posto, na 85,83 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,4 posto, na 79,68 dolara.

Rast cijena ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo makroekonomskim pokazateljima iz Kine, koji upućuju na ubrzanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nako duljeg razdoblja slabosti.

Kako je Kina najveći svjetski uvoznik nafte, trgovci očekuju i jačanje potražnje. Kineski uvoz ruske nafte morem trebao bi u ožujku dosegnuti najvišu razinu od kada se prate podaci, procjenjuju trgovci.

S druge strane, rast cijena energenata ograničavaju nastojanja središnjih banaka zapadnih zemalja da suzbiju inflaciju, odnosno oslabe potrošnju stanovništva i uspore rast gospodarstava. A to bi, jasno, oslabilo i potražnju za ′crnim zlatom′.

Kako je inflacija u SAD-u i dalje visoka, a gospodarstvo stabilno raste, povećane su procjene podizanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Tjedan dana prije očekivalo se da će Fed povećati ključne kamate na 5,35 posto do srpnja, dok se sada očekuje da će ih do rujna podignuti u raspon od 5,50 do 5,75 posto i na tim ih razinama zadržati dulje nego što se na tržištima procjenjivalo.

Uteg cijenama nafte bila je i izjava člana upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Pierrea Wunscha da bi se ključna kamatna stopa u eurozoni mogla popeti i do 4 posto, ako se temeljna inflacija zadrži na visokoj razini.

U petak je trgovce uznemirilo i izvješće Wall Street Journala da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) razmatraju izlazak iz OPEC-a i veću proizvodnju nafte.

Odmah nakon te vijesti cijene su nafte oštro pale, no kako je ta vijest ubrzo demantirana, cijene su nadoknadile sve prethodne gubitke.

Unatoč prošlotjednom rastu, cijene su nafte u odnosu na početak godine i dalje u blagom minusu.