Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago pale, nakon dva tjedna rasta, jer se rast zapadnih gospodarstava usporava, što će oslabiti potražnju za ′crnim zlatom′.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 1,1 posto, na 76,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 71,74 dolara.

Cijene nafte prošloga su se tjedna kretale u uskom rasponu jer nema previše razloga niti za njihov rast, niti za značajniji pad.

Trgovce je na kraju tjedna ohrabrilo ′zeleno svjetlo′ koje je američki Kongres dao zakonu kojim je omogućeno povećanje državnog zaduživanja, odnosno daljnje uredno servisiranje saveznih financijskih obaveza.

Cijene su podržali i signali iz američke središnje banke da bi u lipnju kamate mogle ostati nepromijenjene dok se ne vidi kako će se kretati inflacija i gospodarstvo idućih mjeseci.

Zbog toga je dolar oslabio, što je ojačalo kupovnu moć onih koji naftu kupuju u drugim valutama.

No, cijene su i dalje pod pritiskom jer se ne zna koliko će se usporiti rast zapadnih gospodarstava i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije središnje banke zapadnih zemalja vjerojatno nastaviti s povećanjem kamata.

Prošlotjedno trgovanje obilježile su i špekulacije o tome što će se odlučiti na sastanku Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika.

U travnju je OPEC+ neočekivano odlučio smanjiti proizvodnju za 1,16 milijuna barela dnevno kako bi podupro cijene. No, taj su potez u međuvremenu nadjačali drugi faktori, pa su se cijene ponovo spustile ispod razine na kojoj su bile prije smanjenja proizvodnje.

U nedjelju su čelnici skupine OPEC+ odlučili proizvodnju zadržati na postojećim razinama, no Saudijska Arabija najavila je dobrovoljno smanjenje proizvodnje za milijun barela dnevno, što bi idućih dana moglo podržati cijene ′crnog zlata′.

Cijene u minusu od početka godine

U odnosu na početak godine, cijene su nafte trenutno u znatnom minusu, oko 10 posto.