Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 56,80 dolara, što je 2,3 posto više nego tjedan dana prije. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,2 posto, na 53,83 dolara.

Cijene su nafte značajnije porasle nakon što su u petak Sjedinjene Države uvele sankcije protiv 13 pojedinaca i 12 entiteta iz Irana zbog testiranja balističkih raketa i drugih aktivnosti te zemlje.

"Iran iskušava ′trumperament′ novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a uskoro bi to mogle učiniti i Rusija i Kina. Taj geopolitički faktor donekle podupire cijene sirove nafte", smatra Olivier Jakob iz tvrtke PetroMatrix.

Podršku cijenama pružile su i vijesti da ruske tvrtke smanjuju proizvodnju kao što je i dogovoreno s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC).

Procjenjuje se da je u prošlom mjesecu globalna proizvodnja nafte smanjena za 1,4 milijuna barela dnevno, a predviđeno je da do sredine godine bude smanjena za 1,8 milijuna barela dnevno.

Analitičari pritom upozoravaju da bi učinak tog smanjenja mogao brzo ispariti s obzirom na pojačanu američku proizvodnju. "Tržište je stiješnjeno između potpore koju mu pružaju OPEC-ovi rezovi i pritiska od povećanja američke proizvodnje, poručuju analitičari iz tvrtke PVM Oil Associates.

OPEC i pojedini neovisni proizvođači, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za gotovo 1,8 milijuna barela dnevno u prvoj polovini 2017. godine kako bi ograničili prekomjernu ponudu koja pritišće tržište već dvije godine.

Međutim, već mjesecima raste proizvodnje u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 17, što je već 13. rast u posljednjih 14 tjedana. Pritom je broj bušotinskih postrojenja povećan na 583, najviše od listopada 2015. godine.

S obzirom na smanjenje proizvodnje OPEC-a, a povećanje u SAD-u, analitičari smatraju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.