Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, zaronivši na najniže razine u osam mjeseci, jer središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju, a time i pad potražnje za ′crnim zlatom′.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 5,7 posto, na 86,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,5 posto, na 78,75 dolara.

Pad cijena na najniže razine od polovice siječnja posljedica je usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i sve većeg rizika od recesije.

Zbog visoke inflacije, središnje banke podižu kamatne stope, što usporava rast gospodarstava, a time slabi potražnju za energentima.

Američka i švicarska središnja banka podignule su prošloga tjedna ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, a britanska i norveška za pola boda.

Trgovci strahuju da će viši troškovi zaduživanja zagušiti gospodarski rast i izazvati recesiju, a njihova strahovanja potpirilo je u petak istraživanje S&P Globala, koje je pokazalo pad PMI indeksa poslovne aktivnosti u eurozoni u rujnu, treći mjesec zaredom.

"Recesija u eurozoni vrlo je izgledna", zaključio je ekonomist S&P Globala Chris Williamson.

Zbog toga su u petak cijene nafte pale oko 5 posto.

"Slabi europski PMI indeksi, zabrinutost za rast zbog agresivnog zaoštravanja monetarne politike u SAD-u i Europi uteg su rizičnoj imovini. Ni cijene nafte nisu imune na te bojazni vezane za rast", objašnjava Giovanni Staunovo iz švicarske banke UBS.

Negativno je na cijene nafte utjecalo i jačane dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 3 posto i dosegnuo novu najvišu razinu u 20 godina. A to poskupljuje naftu za kupce drugim valutama, pa negativno utječe na potražnju.

"Strah od recesije, učestalo podizanje kamatnih stopa središnjih banaka i snaga dolara nadjačali su geopolitičke napetosti", kaže Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.