Na svjetskim su tržištima cijene nafte oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava vodi u slabljenje potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 8,7 posto, na 87,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio gotovo 10 posto, na 80,08 dolara.

Pad cijena posljedica je usporavanja rasta gospodarstava jer zbog toga slabi i potražnja za naftom.

Trgovce najviše zabrinjava daljnji rast broja zaraženih covidom-19 u Kini, što je potopilo nade da će najveći uvoznik nafte u svijetu u kratkom roku ukinuti sva korona ograničenja i tako pridonijeti rastu potražnje za energijom.

Prošloga su tjedna Peking i neki drugi veliki gradovi izvijestili o najvećem broju novozaraženih od početka pandemije.

"Rast broja novih slučajeva covida u Pekingu i drugim gradovima podsjetio nas je da ne treba tako skoro očekivati promjenu u putanji rasta gospodarstva i potražnje za naftom u najvećem svjetskom uvozniku nafte", rekao je Tamas Varga iz PVM-a.

Zbog restriktivnih mjera protiv širenja virusa rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva već se dulje vrijeme usporava.

Očekuje se i daljnje usporavanje rasta američkog gospodarstva, s obzirom da tamošnja središnja banka Fed zbog visoke inflacije najavljuje daljnje povećanje kamatnih stopa.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ponovo je prošloga tjedna snizila procjenu rasta globalne potražnje za naftom u 2022., po peti put od travnja, ističući covid-19 u Kini, visoku inflaciju i podizanje kamatnih stopa u velikim gospodarstvima.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla je, pak, prognozu rasta potražnje u ovoj godini i podsjetila da 5. prosinca na snagu stupa embargo EU-a na uvoz ruske nafte brodovima, što znači da treba naći zamjenu za oko 1,1 milijun barela nafte dnevno.

No, u 2023. rast potražnje trebali bi zakočiti nepovoljni ekonomski trendovi, procjenjuje IEA.