Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, prvi put od kraja kolovoza, no znatno su oscilirale jer se trgovci plaše da će povećanje kamata središnjih banaka izazvati recesiju, što bi oslabilo potražnju za ′crnim zlatom′.

Cijena barela na londonskom tržištu s rokom isporuke u studenom porasla je prošloga tjedna 2,1 posto, na 87,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,9 posto, na 79,50 dolara.

Nakon četiri tjedna pada, prošloga su tjedna cijene nafte porasle i tako se ponešto odmaknule od najnižih razina u devet mjeseci.

"Oscilacije cijena postale su norma jer trgovci balansiraju između zabrinutost za globalno gospodarstvo i najava mogućeg smanjenja opskrbe naftom", rekao je Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Zbog visoke inflacije, središnje banke zapadnih zemalja posljednjih mjeseci užurbano podižu kamatne stope, a to će usporiti rast gospodarstava, pri čemu jačaju rizici i od recesije.

Američki Fed povećao je na tri posljednje sjednice kamate za po 0,75 postotnih bodova, a njegovi čelnici najavljuju i daljnja povećanja.

Prošloga je tjedna objavljeno da je inflacija u eurozoni u rujnu dosegnula rekordnih 10 posto, pa se uskoro očekuje da će i Europska središnja banka povećati kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova drugu sjednicu zaredom.

Negativno je na cijene nafte utjecala i vijest da je u rujnu proizvodnja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) dosegnula najvišu razinu od 2020. godine, nadmašivši dogovoreno povećanje.

S druge strane, podršku cijenama pružaju očekivanja da će OPEC, zbog posustajanja rasta gospodarstava i podizanja kamatnih stopa, smanjiti proizvodnju.

OPEC i njegovi saveznici odlučivat će na sastanku 5. listopada o smanjenju proizvodnje za 500.000 do milijun barela dnevno.