Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 0,2 posto, na 64,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto, na 58,54 dolara.

Sve do pred kraj tjedna cijene su blago rasle, zahvaljujući nadi ulagača da će se situacija u globalnom gospodarstvu poboljšati, nakon što je u srijedu u Washingtonu potpisana prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine.

Prema tom sporazumu, Kina bi u iduće dvije godine trebala kupiti oko 200 milijardi dolara vrijedne američke proizvode i usluge, povrh dosadašnjih 186 milijardi dolara. Pritom se oko 54 milijarde dolara odnosi na kupnju energenata.

Ipak, neki su analitičari skeptični u vezi toga.

„Kina je pristala kupiti američku naftu u golemom iznosu, što bi se moglo pokazati nedostižnim. Zbog toga je tržište nafte umjereno reagiralo na taj sporazum", kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u tvrtki Ritterbusch and Associates.

Rast cijena nafte spriječili su i podaci koji su pokazali da je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini usporen na 6,1 posto, sa 6,5 posto godinu dana prije.

To je najsporiji rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 1990. godine, što je izazvalo zabrinutosti u vezi potražnje za naftom u najvećem svjetskom uvozniku ′crnog zlata′.

„Sve jači pritisak na usporavanje rasta gospodarstva vjerojatno će ograničiti mogućnosti rasta cijena nafte u srednjoročnom, pa i dužem razdoblju", kaže Margaret Yang, analitičarka u tvrtki CMC Markets.

Ipak, te su zabrinutosti ponešto ublažene nakon objave podataka o preradi u kineskim rafinerijama. U 2019. godini te su rafinerije preradile 651,98 milijuna tona sirove nafte ili prosječno rekordno visokih 13,04 milijuna barela dnevno, što je 7,6 posto više nego godinu dana prije. Pritom je u prosincu dosegnut mjesečni rekord.

"Povećanje kineskih rafinerijskih kapaciteta mijenja trgovinske tokove rafiniranih proizvoda, dok rast američke proizvodnje mijenja trgovinske tokove sirove nafte", kaže Olivier Jakob iz konzultantske tvrtke Petromatrix.

Ulagače su zabrinule i procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će ponuda OPEC-a ove godine nadmašiti potražnju za njegovom sirovom naftom, čak i ako se članice budu u potpunosti pridržavale dogovora o ograničenju proizvodnje.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovorili su da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjiti ponudu za ukupno 1,7 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene.

"Bude li potražnja za naftom u svijetu i u 2020. i 2021. rasla jedan posto kao i prošle godine, odnosno slabije nego što je uobičajeno, OPEC i njegovi saveznici možda će morati ponovo promijeniti strategiju i pretpostaviti obujam cijenama", procjenjuju analitičari Commerzbanka.

I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je dulje vrijeme povećavaju.

U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u posljednja četiri tjedna, i to za njih 14, na ukupno 673.