Prošli smo tjedan dobili nekoliko važnih podataka, od razine inflacije u SAD-u do odluke ECB-a o kamatnim stopama eurozone. Isto tako, svjedočili smo prelijevanju šokova bankarskog sustava iz SAD-a u Europu. Tržišta su nakon inicijalnih šokova glede erozije vrijednosti banaka (kao što je Silicon Valley Banka (SVB)) u SAD-u počela paničariti tražeći sljedeću banku koju bi mogao zahvatiti isti scenarij.

Investitori su masovno počeli izlaziti iz Credit Suisse banke (CS) (koja u trenutku pisanja bilježi dnevni pad od 51,5% ) nakon što je predsjednik Saudijske narodne banke izjavio da neće pružiti daljnju financijsku potporu iako vidi CS kao jaku banku. Nakon ove izjave vrijednost na tržištu kapitala pala je za 20%. Nadalje, nakon zatvaranja tržišta Švicarska narodna banka izjavila je kako će pružiti dodatnu likvidnost CS-u bude li to situacija zahtijevala što je donekle primirilo investitore. Doslovno preko vikenda objavljenja je vijest kako će UBS banka preuzeti CS banku za otprilike 3,2 milijarde dolara.

UBS je zapravo bio pritisnut u ovo preuzimanje od strane regulatora kojima je glavni cilj spriječiti daljnju paniku tržišta i u konačnici osigurati stabilnost bankarskog tržišta. Regulatori su se pribojavali da bi banka mogla postati insolventna s obzirom na to da se prošli tjedan suočila s novčanim odljevom klijenata od otprilike 10 milijardi dolara. Švicarska narodna banka je dopustila UBS-u da praktički „izbriše" obveznice CS-a u vrijednosti 17 milijardi dolara. Radi se o tzv. AT1 (Tier 1 bonds) obveznicama koje su revaluirane na 0.

Podatci o inflaciji prošli tjedan pokazuju da je stopa pala na 6% na godišnjoj razini sukladno očekivanjima u odnosu na prethodnih 6,4%. Isto tako prošli smo tjedan mogli vidjeti i pad Indeksa proizvođačkih cijena (PPI) na godišnjoj razini s 5,7% na 4,6% što je nadmašilo očekivanja. Zbog kombinacije dobrih podataka i kulminirajuće situacije glede urušavanja bankarskog sustava imamo mješovite prinose krajem tjedna u SAD-u. Investitori se zbog svega navedenoga pribojavaju usporavanja gospodarstva, ali se i nadaju da će FED usporiti dizanja kamatnih stopa, pa čak i napraviti zaokret u monetarnoj politici što se jako odražava na prinose državnih obveznica koji strmoglavo padaju, pa je tako prinos na desetogodišnju američku obveznicu u jednom trenutku dosegao razinu od 3,37%.

Unutar S&P 500 indeksa (američki indeks) povrati snažno variraju: Dionice visoke tržišne kapitalizacije tehnoloških kompanija zabilježile su snažne povrate nakon što je FDIC objavio kako će svi koji su držali depozite kod SVB-a imati puni pristup sredstvima do ponedjeljka ujutro. Jedan od važnijih pokazatelja prošlog tjedna bio je pokazatelj ukupne imovine FED-a u bilanci.

Ukupna američka imovina koju drže sve banke federalnih rezervi u SAD-u iskazana u milijunima američkih dolara (desezonirano).

Izvor: Board of Governors of the Federal Reserve System (US), FRED; Autor: OTP Invest

Na grafu možemo vidjeti snažan porast imovine od 297 milijardi dolara od prošlog tjedna što je ujedno i najveći porast od ožujka 2020 godine. To praktički poništava polovicu monetarnog stezanja od prošlogodišnjeg travnja samo u jednom tjednu. Financijske institucije uzele su milijarde kratkoročnih zajmova od Fed-a dok se industrija nosi s ozbiljnom krizom povjerenja i likvidnosti. Banke su posudile 11,9 milijardi dolara iz novog BTFP-a (Bank Term Funding Program).
U Europi prošli tjedan objavljene su razine kamatnih stopa od strane ECB-a koji je podigao iste za 0,5% pa tako depozitna stopa sada iznosi 3% a fiksna za operacije refinanciranja 3,5% . Nadalje, ECB je najavio niže projekcije inflacije, a samim time i usporavanje monetarnog stezanja. Dionice u Europi također bilježe pad, pa je tako Europski STOXX 600 završio tjedan s padom od 3,8%.

Svi fondovi društva OTP Invest

Izvor: OTP Invest / Hrportfolio.hr