Na londonskom je tržištu cijena barela pala 32 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 60,96 dolara. Na američkom se tržištu trgovalo po 12 centi nižoj cijeni, od 53,13 dolara.

Trgovci su krenuli u prodaju nafte, strahujući da će trgovinski rat SAD-a i Kine nepovoljno utjecati na svjetsko gospodarstvo.

"Dugotrajni trgovinski rat potpirio je bojazni od usporavanja svjetskog gospodarstva i slabljenja potražnje za naftom", konstatirali su u brokerskoj kući Eastport.

"Zbog usporavanja ekonomskih aktivnosti mogli bismo biti prisiljeni izmijeniti našu temeljnu prognozu o snažnom rastu cikličke potražnje (za naftom)", konstatiraju u bilješci klijentima i analitičari Bank of America Merrill Lyncha.

Na te su se bojazni nadovezali signali iz Rusije da nisu spremni ograničavati opskrbu i nakon isteka važećeg sporazuma početkom srpnja. U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom odlučili su u prvoj polovini ove godine smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno.

Čelnik ruske državne naftne kompanije Rosneft Igor Sečin izjavio je danas da bi se Rusija u proizvodnji nafte trebala voditi isključivo vlastitim željama. Dodao je i da će u slučaju produljenja sporazuma o ograničenju proizvodnje zatražiti od ruske vlade kompenzaciju.

Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih izjavio je pak jučer da se među proizvođačima nazire suglasnost da bi opskrbu trebalo ograničavati i u drugoj polovini godine.

Nastojanja OPEC-a i njegovih saveznika minira pak naglo povećanje američke proizvodnje, koja je na kraju svibnja dosegnula 12,3 milijuna barela dnevno, osiguravši SAD-u poziciju najvećeg proizvođača nafte u svijetu. Amerikanci su tako pretekli Rusiju koja proizvodi 11,11 milijuna barela dnevno i Saudijsku Arabiju, s proizvodnjom od 9,65 milijuna barela dnevno.

Zbog vjerskog praznika u muslimanskom svijetu OPEC jutros nije objavio kolika je jučer bila cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica.