Ovaj put, iza akronima ne stoje prva slova političke poruke koju njegovi sljedbenici nose na crvenim kapama. MAGA na Wall Streetu predstavljaju prva slova burzovnih kratica četiri dionice koje pripadaju ekskluzivnom klubu kompanija sa tržišnom kapitalizacijom preko vrtoglavih bilijun američkih dolara. To su Microsoft (MSFT), Apple (AAPL), Alphabet (GOOGL) i Amazon (AMZN).

Osim što navedene kompanije apsolutno vladaju po težini u dioničkim indeksima gdje su zastupljene s obzirom na svoju kumuliranu tržišnu kapitalizaciju od gotovo PET bilijuna američkih dolara, one su i u ovom burzovnom ciklusu lokomotiva koja gura cijelo tržište gore. Navedeno potvrđuju razlike u prinosu između široko korištenog S&P 500 indeksa i istog indeksa u kojem su sve sastavnice svedene na istu težinu. Naime, u posljednjih pet godina, standardni S&P 500 indeks bilježi skok od 60 posto dok je indeks S&P 500 jednake težine zabilježio rast od 40 posto.

Investitorima uključenim u burzovna događanja ovo nije prvi put da se susreću s akronimima koji predstavljaju dionice. Svakako, medijski najpoznatiji ostao je FANG (dionice Facebook, Amazon, Netflix i Google). Ipak, FANG je izgubio „sjaj" s padom cijene dionice Netflixa, uslijed pojačane konkurencije na polju internetskog prijenosa medijskog sadržaja, te nešto slabije izvedbe Facebooka zbog povećanih troškova uslijed regulatornih pritisaka. Zamjenom Netflixa i Facebooka s novim ali opet starim gigantima, Microsoftom i Appleom, zaživio je novi akronim dostojan Trumpove ere.

Dominacija MAGA grupe dionica nad ostatkom tržišta najbolje je prikazana na grafikonima, gdje je vidljivo značajno odstupanje od ostatka tržišta. MAGA dionice, ukoliko bi se koristila jednaka težina svih sastavnica, uzletjele su gotovo 300 posto u posljednjih pet godina što je u blizini ranije poznate grupe FANG (dionice Facebook, Amazon, Netflix i Google) ali uspoređujući prinos u zadnjih godinu dana i prinos od početka godine, vidljiv je početak dominacije i nad ovom grupom.

Tako se sve više paralela počinje vući s razdobljem dot-com mjehura s kraja 90-tih na početak 2000-tih kada su tržištima na sličan način vladali Microsoft, Cisco, GE, Intel i Exxon. Ipak, i dalje akomodativna politika središnjih banka s nikad raširenijim pasivnim ulaganjem fondova koji transferiraju sredstva u one sa najvećom težinom u indeksu, svakako privlači MAGA obožavatelje da stave svoje kape iako možda ne gledaju pozitivno na aktualnog američkog predsjednika.