Središnje banke diljem svijeta ubrzano prodaju američke državne obveznice. Riječ je o najdramatičnijoj promjeni od izbijanja financijske krize na tržištu vrijednom 12,8 bilijuna dolara.

Američke obveznice prodaju Kina, Rusija, Brazil i Tajvan, a sve četiri države bile su donedavno veliki kupci američkog duga. Njihov zaokret najnoviji je znak usporavanja tržišta u razvoju koji prijeti prelijevanjem na američko gospodarstvo, piše Wall Street Journal.

Neki analitičari prognoziraju da će prodaja snažno podići prinose na tržištu obveznica. Trgovanje američkim dugom od strane privatnih stranih ulagača poraslo je zbog pesimizma oko izgleda globalnog gospodarstva. Američke tvrtke i financijske institucije i dalje kupuju američke obveznice, kao i neke strane središnje banke.

Strani investitori u razdoblju od godinu dana koje završava s krajem srpnja ove godine prodali su američke vrijednosnice s dospijećem za najmanje godinu u vrijednosti 123 milijarde dolara, kaže Torsten Slok, glavni međunarodni ekonomist u Deutsche Bank Securities. To je najveći pad otkako su se 1978. počeli bilježiti podaci o trgovanju. U prethodnom jednogodišnjem razdoblju strane središnje banke kupile su američke trezorske zapise i obveznice u vrijednosti od 27 milijardi dolara.

U proteklom desetljeću veliki trgovinski viškovi ili prihodi od prodaje sirovina potaknuli su mnoge zemlje u razvoju da povećaju devizne pričuve. Mnogi su kupovali američke obveznice, jer je to tržište najlikvidnije, a američki dolar je valuta u kojoj se pričuve drže.

Na kraju siječnja 2013. kupnja je, prema podacima Deutsche Banka, dosegnula 230 milijardi dolara.

Ali globalno gospodarstvo sada slabi, cijene sirovina padaju, a dolar jača u očekivanju da će Fed podići referentnu kamatnu stopu. To bi potaknulo odljev novca iz zemalja u razvoju i natjeralo neke središnje banke da novac preusmjere u kupnu lokalne valute.

Kina prednjači u prodaji američkih vrijednosnica

Posljednjih mjeseci u prodaji američkih vrijednosnica osobito je aktivma kineska središnja banka.

Narodna banka Kine 11. kolovoza iznenadila je ulagače devalvacijom juana. Uslijedila je masovna prodaja - ulagači su se bojali da će Peking dopustiti slabljenje kineske valute kako bi potaknuo giospodarski rast - koja je, tvrde upiućeni, malo zatekla dužnosnike središnje banke.

Kako bi obuzdala situaciju, kineska središnja banka kupovala je juan i prodavala dolare, nastojeći spriječiti da juan padne ispod 6,40 za dolar.

Prema internim procjenama kineske narodne banke, tvrde upućeni, samo u kolovozu potrošeno je između 120 i 130 milijardi dolara kako bi se obranio tečaj.

A Kina nije usamljena. Ruski portfelj američkog duga u godini koja završava krajem srpnja, prema posljednjim dostupnim podacima američke riznice, pao je za 32,8 milijarde i dolara. Tajvanski je smanjio izloženost za 6,8 milijardi dolara, a Norveška, koja je pogođena padom cijene nafte, za 18,3 milijarde.

Neke druge središnje banke su pak povećale udjele. Indijska središnja banke je, na primjer, od kraja srpnja 2014. do kraja srpnja ove godine povećala svoja svoj portfelj američkih državnih vrijednosnica sa 79,7 na 116,3 milijarde dolara. Fed je krajem rujna držao 2,45 bilijuna državnog duga i ne očekuje se da bi ga uskoro mogao prodavati.

Trgovci tvrde da je kineska rasprodaja razlog za to što su prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice ostali blizu 2% dok je tržište roba i dionica palo u posljednjih nekoliko mjeseci. Prinosi su pali na 1,6 posto sredinom 2013., kada se Fed spremao obustaviti mjesečni otkup obveznica.

Desetogodišnji prinosi u utorak su iznosili 2,033 posto, na prema 2,173 posto na kraju 2014. I 3,03 posto krajem 2013. godine. Prinosi padaju kada cijene rastu.

Dio analitičara već godinama upozorava da je stalni fiskalni deficit čini američko tržište državnog duga osjetljivim na smanjenje strane potražnje. No, mnogi ulagači kažu kako vjeruju dugogodišnji kupci duga poput Kine neće prodavati obveznice tako da remete tržište.

Ne može se zanemariti da je Kina veliki rizik za tržište obveznica, ali ona nije razlog za zabrinutost. Ako odluče prodavati obveznice, to će činiti na razuman način, kažu ulagači.

Doista, prinosi na obveznice posljednjih godina ostaju niski i oštro su pali od krize 2008. godine, djelomično zahvaljujući jakoj potražnji državnih i privatnih investitora za sigurnim ulaganjima.

Privatni investitori ove godine uložili 20,4 mlrd dolara

U dvanaest mjeseci, zaključno sa srpnjem, strani privatni investitori kupovali su dugoročni američki javni dug najbržim tempom u više od tri godine.

Američki investicijski fondovi koji ulažu u obveznice u američki državni dug plasirali su, prema Lipperu, u prvih devet mjeseci ove godine neto 20,4 milijarde dolara.

Prodaja stranih središnjih banaka mogla bi rezultirati daljnjim padom prinosa na obveznice, naglašavajući dubinu problema s kojima se suočavaju tržišta u razvoju, odnosno nastajanju. Već godinama, do nedavnog usporavanja, one su se smatrale glavnim motorom globalnog gospodarskog rasta.

"Potražnja je nedovoljna na globalnoj razini", tumači Michael Pettis, profesor financija na Guanghua School of Management na Sveučilištu u Pekingu i autor knjige " Trade, Conflict, and the Perilous Road Ahead for the World Economy".

Zatišje u američkom gospodarstvu govori protiv naglog povećanja kamatnih stopam upozorava profesor Pettis, "Prinosi na američke obveznice neće značajno porasti ako ne budemo imali puno jači rast i veću inflaciju".