Na londonskom je tržištu cijena barela za isporuke u srpnju porasla 41 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,40 dolara. U petak je u terminskim ugovorima za isporuke u lipnju zaključila trgovanje u minusu 2,38 dolara.

Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 67 centi višoj cijeni, od 54,17 dolara. U petak je zaključio trgovanje u minusu 3,09 dolara.

Tržišta je na kraju prošlog tjedna uzdrmala prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine na meksički uvoz ako južni susjed, važan trgovinski partner SAD-a i značajan proizvođač nafte, ne zaustavi ilegalnu imigraciju.

Danas su se cijene stabilizirale nakon što je Saudijska Arabija nagovijestila da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri, uključujući Rusiju, nastaviti upravljati opskrbom kako bi se izbjegao višak na strani ponude.

"Učinit ćemo što treba kako bismo osigurali stabilnost tržišta i nakon lipnja. Za mene to znači spuštanje zaliha s trenutno povišenih razina", izjavio je saudijski ministar energetike Khalid al-Falih za list Arab News.

Vodeći proizvođači odlučili su smanjivati opskrbu u prvoj polovini ove godine, za 1,2 milijuna barela dnevno, kako bi potaknuli smanjenje zaliha i poduprli cijene.

"Cijene je, između ostalog, poduprla sklonost Saudijske Arabije nastavljenom ograničenju opskrbe, možda i u povećanom opsegu, iz skupine OPEC+", komentira današnja kretanja na tržištu Abhishek Kumar iz londonskog Interfax Energyja.

"Do sastanka OPEC+ povećanje cijena nafte kočit će ipak eskalacija trgovinskog rata Sjedinjenih Država s Kinom, Europskom unijom i Meksikom", dodao je Kumar.

Sastanak će biti održan krajem lipnja.

Saudijska Arabija u svibnju je dnevno crpila 9,65 milijuna barela nafte, što znači da je smanjila opskrbu više no što je dogovoreno u okviru sporazuma OPEC+, objavio je u ponedjeljak izvor iz saudijske naftne industrije. Prema sporazumu Saudijska Arabija trebala bi proizvoditi 10,3 milijuna barela dnevno.

Opskrbu bi mogao smanjiti i planirani štrajk norveških radnika, koji je zakazan sutra a mogao bi smanjiti proizvodnju nafte i plina u Norveškoj za oko 440.000 ekvivalenta barela nafte dnevno ukoliko pregovori ne uspiju.

Značajniji rast cijena i dalje koče strahovanja od usporavanja svjetskog gospodarstva zbog zaoštravanja trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, dva vodeća svjetska gospodarstva i potrošača energenata.

"Trgovci učestalo u cijene uračunavaju produljeni trgovinski rat koji pogađa svjetsko gospodarstvo", pojašnjava Jasper Lawler iz London Capital Groupa.

Odvojeno je OPEC danas na svojoj internetskoj stranici objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 64,15 dolara, što znači da je pala 2,95 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.