Na većini svjetskih burzi u srijedu su cijene dionica snažno porasle, no u cijelom trećem tromjesečju burzovni su indeksi, zbog grčke dužničke krize, slabosti kineskog gospodarstva i mogućeg povećanja kamata u SAD-u, zabilježili najveći kvartalni gubitak od 2011. godine.

U posljednjem danu rujna na mnogim najvažnijim svjetskim burzama cijene su dionica skočile više od 2 posto, no cijelo proteklo tromjesečje pamtit će se po najvećem kvartalnom padu burzovnih indeksa od 2011. godine i vrhunca europske dužničke krize.

Američki Dow Jones skliznuo je u protekla tri mjeseca 7,6 posto, a S&P 500 indeks 6,9 posto.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica u istom je razdoblju izgubio više od 9 posto, pri čemu je britanski FTSE potonuo oko 7, a njemački DAX indeks više od 11,5 posto.

Na azijskim su burzama zabilježeni još i veći gubici. U Šangaju su cijene dionica u protekla tri mjeseca potonule više od 24 posto, dok je japanski Nikkei indeks pao 14 posto. Pritom je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, potonuo više od 17 posto, zaronivši na najniže razine od lipnja 2012. godine.

Nakon grčke krize, niz loših vijesti iz Kine

Na početku tromjesečja, koje će ulagači nastojati što prije zaboraviti, burze su bile pod pritiskom grčke dužničke krize jer pregovori između Atene i Bruxellesa o reformama koje Grčka mora provesti kako bi dobila novu međunarodnu financijsku pomoć dugo nisu davali nikakve rezultate.

To je prijetilo izlaskom Grčke iz eurozone i poremećajima na europskim financijskim tržištima.

No, to se nije dogodilo. Grčka vlada i Bruxelles postigli su sporazum o reformama i novom paketu financijske pomoći.

Ulagači na burzama nisu uspjeli ni predahnuti, a tržišta su već uzdrmale vijesti iz Kine.

Doduše, nije nikakva tajna da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva već godinama usporava, no zaredao je niz podataka koji su ukazivali na oštrije usporavanje nego što se mislilo.

Zbog toga su cijene dionica u Šangaju samo u nekoliko tjedana potonule više od 30 posto, što je izazvalo paniku i uzdrmalo i najveće svjetske burze od Wall Streeta, do Londona i Tokija.

Tim više što je Kina polovicom kolovoza devalvirala nacionalnu valutu, što je na tržištima protumačeno kao očajnički pokušaj da se potakne izvoz, a time i rast gospodarstva.

Usporavanje kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo je, pak, strahovanja od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su njihove cijene oštro pale.

A pad cijena nafte i drugih sirovina na najniže razine u šest i više godina uzdrmao je zemlje koje znatno ovise o izvozu sirovina, kao što su Australija, Brazil, Čile i Južna Afrika.

Brazil je, zajedno s Rusijom, zaronio u recesiju, dok su u ostalim zemljama vlade smanjile procjene rasta gospodarstva.

Usporava rast globalnog gospodarstva

Zbog toga brojne institucije posljednjih tjedan smanjuju procjene rasta globalnog gospodarstva, pa je to najavio i Međunarodni monetarni fond (MMF) idućega tjedna, kada se održava njegova godišnja skupština.

Zemlje u razvoju suočene su s usporavanjem stopa rasta gospodarstva petu godinu zaredom, kazala je Christine Lagarde, šefica MMF-a na jednom skupu ovih dana.

"Na ekonomskom području ima razloga za zabrinutost. Mogućnost povećanja kamata u SAD-u i usporavanje Kine pridonose nesigurnosti i povećanoj nestabilnosti tržišta", kazala je Lagarde.

U središtu pažnje ulagača je Kina, koja nastoji transformirati svoje gospodarstvo kako više ne bi toliko ovisilo o industriji i izvozu.

"Kina provodi fundamentalnu i dobrodošlu transformaciju. Pokrenula je duboke strukturne reforme kako bi povećala dohodak i životni standard. Te bi reforme trebale voditi ′novoj normalnosti′ - sporijem, sigurnijem i održivijem rastu", kaže Lagarde.

Nesigurna američka središnja banka

Osim slabljenja globalnog, ponajviše kineskog gospodarstva, ulagače na burzama već dulje vrijeme mući i neizvjesnost u vezi kamatnih stopa u SAD-u.

Nedavno su čelnici Feda odgodili povećanje ključnih kamata zbog nesigurnosti u vezi situacije u globalnom gospodarstvu, posebice kineskom, no posljednjih dana poručuju da je povećanje kamata ipak moguće do kraja godine, ovisno o gospodarskim pokazateljima.

Poveća li Fed kamate po prvi puta od 2006. godine, tržišta bi izgubila polugu koja je godinama podržavala rast cijena dionica.

Stoga se pažljivo prate sva izvješća iz američkog gospodarstva. Kada su podaci bolji od očekivanja, ojačaju špekulacija o povećanju kamata Feda do kraja godine. A kada su slabiji, to podržava nadu ulagača da će američka središnja banka prolongirati tu odluku do početka iduće godine.

"Umjesto da pokušavaju dokučiti kada će Fed povećati kamate, mislim da bi se ulagači trebali fokusirati na gospodarske pokazatelje i sezonu objava poslovnih izvješća za treće tromjesečje", kaže Brian Fenske, trgovac u tvrtki ITG.

Sezona objava poslovnih izvješća američkih kompanija za treće tromjesečje počinje idućega tjedna, a zbog niske cijene nafte, visokog tečaja dolara i slabljenje potražnje u svijetu, dobit američkih kompanija mogla bi pasti po prvi puta od globalne financijske krize 2009. godine.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa pala za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Očekuje se, također, i pad prihoda kompanija, i to za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Stoga se i idućih tjedana na svjetskim burzama može očekivati vrlo nestabilno trgovanje.

Unatoč tome, analitičari su i dalje optimistični, pa u novoj anketi Reutersa procjenjuju da će S&P 500 indeks na kraju ove godine biti za otprilike 11 posto viši u odnosu na trenutačne razine.