Postoji nekoliko riječi s kojima se običan investitor često susreće i većina ih se pridržava, ali realno te riječi su besmislene. Većina bi se složila sa sljedećom rečenicom: ako pročitate kuharicu to ne znači da ćete postati vrhunski kuhar. Iako se većina ljudi slaže s ovo općom izjavom, ista logika u poslu investiranja jednostavno ne vrijedi. Većina ljudi smatra da je dovoljno pročitati knjige o tome kako biti uspješan investitor i da se onda može zaraditi novac na burzi. Tako se često mogu naći liste 20 najboljih knjiga za investiranje ili se u naslovima jasno implicira posljedica čitanja „Buffetov način", to jest ako pročitate knjigu moći ćete biti uspješan investitor kao Warren Buffet. Logično pitanje koje iz toga proizlazi jest zašto onda cijeli svijet nije napučen milijunašima koji su se obogatili na burzi prateći jedan jedinstven način upravljanja novcem. Odgovor je jednostavan: stvarno investiranje je drugačije.

Investiranje na burzi je posao kao svaki drugi, traži znanje, rad i fokusiranost na posao. Investiranje ima svoju struku kao i sve ostale aktivnosti. Nepoštivanje struke nužno vodi ka problemima. Kao što ni pročitane knjige i diploma ne čine stručnjaka tako ni otvoreni račun i vlasništvo nad financijskim instrumentima ne čini investitora.

Kratko ćemo pogledati nekoliko mitova o investiranju i odmah ih razbiti:

Dugoročno ulaganje: investiranje kao i svaka druga aktivnost jest dugoročna, ali kupiti dionicu i onda je jednostavno držati „dugoročno" u nadi na će narasti je besmisleno. Bez uzimanja dobiti na dionicama koje su otišle gore i likvidiranja gubitaka sve što se dugoročno dobiva samo je volatilnost, a ne zarada. Samo treba pogledati kretanje S&P 500 indeksa, koji je bio na približno istim razinama 2000., 2007. i 2013. godine. U 13 godina indeks je bio nepromijenjen iako je u tome razdoblju doživio jako puno turbulencija te je bilo prilika i za kupiti i za prodati koje su se mogle iskoristiti.

Value investing, growth investing, momentum investing i slične šablone. Ne postoji jedan način na koji se mogu objasniti kretanja vrijednosti dionica. Kada bi se mogle objasniti,  burza bi onda imala jasno definirane formule koje su uvijek točne, ali svakome tko je ikada sudjelovao na burzi bit će jasno da jedna šablona nikada nije uvijek primjenjiva.

Diverzifikacija portfelja se ne postiže različitim dionicama u portfelju. Ukoliko imate različite dionice u portfelju, znači da će vaš portfelj različito reagirati od burzovnoga indeksa, ali to ne znači da će upravo te dionice manje padati ili više rasti kada indeks bude padao i rastao. Istinska diverzifikacija  postiže se ukoliko koristite drugačiji smisao diverzifikacije, a to je  želite li biti manje volatilni ili više volatilni od burzovnoga indeksa. Biti diverzificirani kako bi imali manji pad ako burza padne je nelogično. Zašto ne likvidirati cijeli portfelj kada burza pada? Zašto ne koristiti instrumente za zaštitu portfelja? Odgovori na ova pitanja se baš ne uče u školi, a ako se uče onda se postavi čuveno pitanje: kako znati kada ući u instrumente za zaštitu portfelja? Osobno ne gledam je li mi portfelj diverzificiran i širok nego nastojim imati različite strategije koje mi mogu donijeti novac u različitim trenutcima. Svrha ovoga posla je zarađivati novac, a ne nastojati izgubiti što manje novca kada tržišta padaju. Kontrola rizika se svodi na to možete li podnijeti gubitak, a ne na to imate li jako malo ili jako puno dionica u portfelju.

Dividenda: ako imate dionice koje plaćaju dividendu sigurno ćete ublažiti gubitke, što je točno, samo je pitanje koliko. Dividende su obično samo nekoliko postotaka vrijednosti dionice, a pad dionice može biti 50% i više. Kao klasičan primjer pogledajte kretanje dionice Continental AG od 2015. godine i izračunajte koliko je dionica pala, a koliko je isplaćeno dividende. Kao lokalni primjer možete napraviti to isto sa dionicom HT-a. Kod velikih padova, dividenda postaje trivijalna.

Na kraju sve se svodi na samo nekoliko jednostavnih istina. Svrha ovoga posla je povećanje količine novca u portfelju. Kako se to postiže je manje važno sve dok se to postiže. Ne postoji jedna jedinstvena formula koja uvijek vrijedi. Da postoji svi bi je koristili. Ovaj posao kao i svaki drugi traži fokusiranost, progresivnost i poštivanje struke.