Najveći utjecaj na kretanja na financijskim tržištima u veljači su imali čimbenici koji su u fokusu investitora bili i u prethodnim mjesecima, prvenstveno očekivanja oko daljnjeg tempa zaoštravanja monetarne politike u borbi protiv inflacije nakon naznaka jenjavanja rasta cijena, zatim objave makroekonomskih podataka koji ukazuju da je ekonomska dinamika bolja od prethodnih očekivanja te objave poslovnih rezultata kompanija za zadnje tromjesečje 2022. godine, uz daljnje praćenje geopolitičkih kretanja s obzirom na rat u Ukrajini, ali i zatezanje odnosa između SAD-a i Kine.

U veljači su se održala nova zasjedanja Upravnog vijeća Europske središnje banke te Vijeća za otvoreno tržište američkih Federalnih rezervi, tako da su tržišta već na početku mjeseca dobila nove odluke monetarnih tijela. FED je očekivano dodatno usporio zaoštravanje monetarne politike te podigao ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na raspon 4,50%-4,75%. U medijskom istupu nakon odluke, predsjednik FED-a Jerome Powel je dodatno objasnio stajalište i očekivanja američke središnje banke, što su financijska tržišta protumačila poticajnim te mahom reagirala vrlo pozitivno. Dan poslije je svoje nove odluke obznanio i ECB, koji je također očekivano odlučio povećati kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova na 3% te naznačio da i na sljedećem sastanku u ožujku namjerava povećati kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova, a potom razmotriti daljnje mjere, što je također imalo pozitivnu reakciju na financijskim tržištima.

Usporavanje tempa podizanja kamatnih stopa posljedica je određenih naznaka da inflacijski pritisci počinju popuštati, što je izraženije u Americi nego u Europi. Godišnja stopa inflacije u SAD-u opada već šest mjeseci zaredom te je u veljači iznosila 6%, osjetno niže nego na vrhuncu od 9,1% u lipnju, a slično vrijedi i za stopu temeljne inflacije. U Eurozoni, pak, postupno opadanje godišnje inflacije je započelo kasnije, te se stopa inflacije od vrhunca od 10,6% u listopadu smanjila na 8,5% u veljači, dok stopa temeljne inflacije još uvijek ima uzlazni trend. Recentne objave podataka relevantnih za kretanje inflacije ukazuju da slabljenje cjenovnih pritisaka ide sporije od očekivanja, što izaziva određenu nesigurnost na financijskim tržištima vezano za daljnji smjer djelovanja središnjih banaka.

U prilog tome govore i makroekonomski podaci koji ukazuju da se ekonomska aktivnost s izazovnim okruženjem nosi bolje od očekivanja. Američki BDP je u četvrtom kvartalu 2022. godine porastao za 0,9% u odnosu na godinu ranije, što je usporavanje u odnosu na 1,9% iz trećeg kvartala, ali ipak bolji rezultat nego što se očekivalo. Slično vrijedi i za Eurozonu, gdje se u četvrtom kvartalu očekivao godišnji rast BDP-a od 2,1%, a ostvareno je 2,3%. Makroekonomske prognoze su u posljednje vrijeme uglavnom ažurirane na bolje, između ostalih je to učinio i MMF, koji je podigao prognozu rasta globalnog BDP-a u 2023. godini za 0,2pp na 2,9%, Podaci koji se objavljuju na mjesečnoj razini su dodatno naznačili otpornost ekonomije, poglavito u segmentu usluga i osobne potrošnje, zahvaljujući i dalje vrlo snažnom tržištu rada. Još jedan važan čimbenik su bile i objave poslovnih rezultata za četvrti kvartal, koji su uglavnom bili bolji od očekivanja.

Takva kretanja su na financijskim tržištima pojačala zabrinutost da bi inflatorni pritisci mogli biti teži za iskorijeniti, što je povećalo volatilnost na tržištima. Nakon vrlo snažne izvedbe u siječnju. najznačajniji svjetski dionički indeksi su u veljači uglavnom izgubili na vrijednosti. U SAD-u je S&P 500 izgubio oko 2,6%, Dow Jones je pao više od 4%, dok je tehnološki indeks Nasdaq oslabio nešto više od 1%. Njemački DAX je ostvario blagi rast od 1,5%, a i japanski Nikkei se uspio zadržati u pozitivnom teritoriju s dobitkom od 0,4%, dok su kineski indeksi pretrpjeli značajne gubitke. CROBEX je u veljači porastao za oko 5,5%. Na obvezničkom tržištu su cijene uglavnom nastavile padati, odnosno prinosi rasti, pod utjecajem mjera monetarne politike i inflatornih očekivanja. Prinosi na njemačke i američke desetogodišnje obveznice su porasli za više od 30 baznih bodova, dok je rast prinosa na njihove dvogodišnje obveznice bio još izraženiji te iznosio 50-60 baznih bodova.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr