Fed zadržao ključne kamatne stope na povijesno niskim razinama

Na dugo očekivanom sastanku na početku rujna, Fed je ostavio ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama. Guvernerka Yellen je navedenu odluku objasnila zabrinutošću za rast globalne ekonomije, volatilnošću na financijskim tržištima te niskom inflacijom u SAD-u. Investitori su ovaj potez Fed-a shvatili kao znak da je svjetsko gospodarstvo u lošijem stanju nego se prvotno procjenjivalo te da će se sporiji rast ekonomije negativno odraziti na zarade kompanija u SAD-u. Zbog ovog poteza, konsenzus tržišta oko tajminga dizanja kamatnih stopa pomaknuo se s kraja 2015. na početak 2016. Fed se na ovakav potez odlučio unatoč tomu što su neposredno prije sastanka izašli solidni podaci za američko tržište rada koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti pala na 5,1% (prirodna stopa nezaposlenosti).

Nekoliko dana nakon sastanaka Fed-a, Yellen je u novom javnom obraćanju rekla kako su tržišta podcijenila mogućnost podizanja kamatnjaka još ove godine te da većina članova Fed-a, uključujući i nju, očekuju dizanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove godine. Također je navela da Fed prati događanja na ostalim tržištima, no ne očekuje da će vanjska događanja imati značajan utjecaj na ekonomiju SAD-a. Ova izjava tek je kratkotrajno donijela stabilnost na financijskim tržištima.

Također, u rujnu je izašao podatak o drugoj reviziji rasta američkog BDP-a pri čemu je prijašnja stopa rasta povećana s 3,7% na 3,9%. Navedeno je bilo potaknuto višom procjenom rasta privatne potrošnje i povećanom aktivnosti u građevinskom sektoru.

Makroekonomski podaci za euro zonu objavljeni tijekom rujna bili su mješoviti. Naime, stopa nezaposlenosti je ostala na 11,0%, što je ujedno i najniža stopa u posljednje tri godine, dok je kvartalni rast indeksa poslovnog sentimenta bio najviši u posljednje četiri godine. Ipak, krajem mjeseca razočarao je podatak o inflaciji u euro zoni (-0,1% mjesečno), pri čemu su potrošačke cijene u Njemačkoj pale prvi put u posljednjih 8 mjeseci. S obzirom na niske cijene nafte i ostalih roba, može se očekivati nastavak pada potrošačkih cijena u narednim mjesecima, a time i produljenje QE programa te eventualnog povećanja mjesečnog iznosa otkupa obveznica.

Vijest da je najveći svjetski proizvođač automobila, njemački Volkswagen, varao na softwareu koji pokazuje netočne podatke o emisijama štetnih plinova dodatno je potaknula volatilnost, te poljuljala povjerenje investitora u cijeli sektor. Kao posljedica navedenog, cijena dionice VW-a korigirala je više od 40% povukavši za sobom cijene dionica ostalih europskih proizvođača automobila, kao i kompanija čije su djelatnosti usko vezane za proizvodnju automobila.

Na izvanrednim parlamentarni izborima u Grčkoj, pobjedu je ponovno odnijela Syriza, ljevičarska stranka dosadašnjeg premijera Tsiprasa. On se obvezao da će nastavit s provođenjem zahtjeva od strane kreditora, koji uključuju rezanje državne potrošnje, povećavanje poreza i dokapitalizaciju banaka.

Tijekom rujna iz Kine su nastavili pristizati loši gospodarski pokazatelji, među kojima i podatak o padu zarada kompanija iz industrijskog sektora od 8,8% godišnje u kolovozu, što je najveći pad od 2011. Također, objavljeni podaci o investicijama i tvorničkoj proizvodnji bili su niži od očekivanja, čime se produbljuje zabrinutost tržišta o ovogodišnjem rastu BDP-a ispod prognoziranih 7,0%.
Zbog ovakvog nastavka negativnih pokazatelja iz Kine, svjetsko tržište roba je i dalje pod pritiskom pa se cijene određenih sirovina nalaze na višegodišnjim minimumima. Cijena nafte i dalje je ispod razine od 50 dolara po barelu zbog visoke zbog visokih zaliha.

Dionička tržišta - Rujanski pad cijena pridonio najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. godine

Nakon negativne izvedbe u kolovozu, dionička su tržišta ostvarila još jedan mjesečni minus u rujnu, a time je ostvaren i najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. Također, zabilježen je i nastavak volatilnosti koji je bio potaknut govorima guvernerke Yellen, skandalom u VW-u, vijestima vezanim za kinesko gospodarstvo te kretanjima cijena roba.

Dionička tržišta razvijenih zemalja redom su završila mjesec u minusu, pri čemu je najviše kliznuo njemački DAX (-5,8%) kojeg je dodatno povukao pad cijena automobilskog sektora. Tržišta u razvoju također su mjesec završila u crvenom pri čemu je MSCI EM indeks kliznuo dodatnih 4,5%, odnosno -18,3% od početka godine. Tom padu i dalje najviše pridonosi nastavak korekcije Shanghai Composite Indexa, čime se rujanskim minusom izbrisao cjelokupni dobitak od početka godine (sredinom lipnja indeks je bio 58,1% u plusu).

Sporiji rast kineske ekonomije glavni je razlog snažnog pada brazilskog dioničkog tržišta s obzirom na očekivani negativan utjecaj na izvoz (glavni trgovinski partner Brazilu) i na cjelokupno gospodarstvo. Tržišta sada očekuju pad brazilskog BDP-a od gotovo 3% u ovoj godini, a uslijed ovakvih negativnih kretanja agencija S&P snizila je kreditni rejting u špekulativnu kategoriju, a isto se očekuje i od ostalih kreditnih agencija. Vodeći brazilski dionički indeks je u rujnu dosegnuo najnižu razinu od 2009. godine.

Spora implementacija reformi, slabiji izvoz i snažna deprecijacija domaće valute negativno se odražava na izvedbu dionica na indijskoj burzi. Tamošnja središnja banka je iznenadila tržišta krajem mjeseca kad je snizila ključnu kamatu za čak 0,5 postotnih bodova s ciljem poticanja gospodarske aktivnosti.

Negativan sentiment s inozemnih burzi prelio se i na regionalne, pa su s rujanskim minusima svi dionički indeksi izbrisali dobitke od početka godine. Najviše je izgubio slovenski SBITOP (-14,7% ytd), dok BELEX i CROBEX bilježe nešto niže minuse (-5,8%, odnosno -3,4%).

Obveznička tržišta - Obveznička tržišta mjesec završila s miješanim predznacima

Obveznička su tržišta mjesec završila s miješanim predznacima pri čemu su hrvatske, srpske i makedonske obveznice ostvarile pad vrijednosti. S druge strane, pojedine rumunjske te sve bugarske, crnogorske i slovačke obveznica zabilježile su pozitivne mjesečne predznake.

Obveznice razvijenih zemalja završile su mjesec u plusu koje su u okruženju izrazite volatilnosti percipirane kao sigurno utočište.

Novčano tržište - Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651

U iščekivanju konverzije kredita iz CHF u EUR te uz i dalje postojeću potražnju za kunama od strane inozemnih klijenata kroz swap ugovore, u rujnu se povećala potražnja za kunama pa su kamate na kunske depozite porasle 50 do 100 bps na različite rokove.

Slijedom navedenog, HNB je održala obratnu repo aukciju 30. rujna putem koje je bankama posuđeno 1,188 milijardi kuna po kamati od 0,8 % na tjedan dana, što je povećalo likvidnost u sustavu i smanjilo pritisak na rast stopa na međubankarskom tržištu. Time su kamatne stope spuštene na razine od prije nekoliko tjedana.

Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651 prvenstveno zbog rasta potražnje za eurima koja je izazvana konverzijom CHF kredita. Pred kraj mjeseca, s rastom potražnje banaka za eurima rasla je i nervoza te je tečaj dosegao razinu od 7,68 kuna za euro. Zbog toga je HNB proveo deviznu intervenciju prodajom eura što je spustilo tečaj na zaključnih 7,651.

Izvor: ZB Invest