Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 95 dolara, poduprte smanjenim zalihama u SAD-u i viješću da Kina razmatra kraću karantenu za posjetitelje.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 1,15 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju, od 93,56 dolara. Na američkom tržištu cijena mu je porasla za 1,54 dolara, na 87,09 dolara.

Analitičar PVM Oila Stephen Brennock objašnjava da su cijene porasle zbog izvješća Bloomberga da Kina razmatra skraćivanje karantene za posjetitlje iz inozemstva s deset na sedam dana.

Kina je najveći svjetski uvoznik sirove nafte, a ove je godine ustrajala u strogim mjerama suzbijanja covida-19, što je zakočilo poslovne i gospodarske aktivnost i smanjilo potražnju za gorivom.

Potporu cijenama pružilo je danas i skorašnje stupanje na snagu zabrane uvoza ruske nafte i naftnih proizvoda u EU i odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njezinih saveznika da od studenoga smanje proizvodnju za dva milijuna barela dnevno u odnosu na zacrtane razine.

Uzlazni trend cijena nije danas zakočila ni najava američkog predsjednika Joea Bidena u srijedu da će do kraja godine na tržište plasirati ostatak od planiranih 60 milijuna barela nafte iz strateških rezervi nafte, ili 15 milijuna barela nafte, i nakon toga krenuti s njihovim punjenjem.

Najavu je neutralizirao podatak ministarstva energetike da su strateške zalihe prošlog tjedna pale na najnižu razinu od sredine 1984. godine, dok su komercijalne zalihe pale više no što se očekivalo.

„Jučerašnji neuspjeli pokušaj smanjenja cijena nafte još je jedan dokaz da je SAD izgubio utjecaj na globalnom tržištu nafte", objasnio je Brennock.

U odvojenom izvješću OPEC je danas objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u utorak stajao 90,82 dolara, što znači da je pojeftinio za 1,34 dolara.