Na Zagrebačkoj burzi rado bi vidjeli poneku inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) kao i više društava u Službenom tržištu, rekla je u intervjuu Večernjem listu čelnica Burze Ivana Gažić, govoreći o planovima i preokupacijama nove Uprave. Ove godine barem bi drugu želju ZSE-u mogao ispuniti Jadranski naftovod, s tim da on u planu ima i prikupljanje kapitala na tržištu kroz IPO.

Kako doznajemo, te su inicijative dio novog petogodišnjeg Plana razvoja poslovanja na kojemu se radi i koji se ovog ljeta komunicira(o) s predstavnicima Vlade uime državnih institucija koje su nominalno većinski vlasnici Janafa. "Želja Uprave je da se dionice Janafa do kraja ove godine uvrste u prvu kotaciju", odgovorio nam je Ante Markov, predsjednik Uprave. Iako neslužbeni izvori tvrde da se već razrađuju i konstrukcije prikupljanja kapitala u funkciji investicijskog ciklusa, o tom dijelu Markov zasad govori samo u kondicionalu. Planovi vezani uz tržište kapitala uključuju i određene vlasničke promjene, a doda li se tome strateška važnost energetike jasno je da "zadnju" ipak imaju vlasnici pa uopćene formulacije čelnika Janafa i ne čude. Uprava kompanije još je početkom godine najavila da se za 2010. predviđenih 400 milijuna kuna investicija namjerava (kao i lani) financirati vlastitim sredstvima. Na njih će se oslanjati i dalje. Osim što se nakon lanjskih gotovo 120 milijuna kuna dobiti i ove godine računa s više od 100 milijuna profita, važan oslonac je lanjska dokapitalizacija. "Prvu smo proveli i imamo osigurana sredstva za dovršetak skladišnih kapaciteta za naftne derivate planiran u roku dvije godine", kaže Markov. Dodaje, međutim, da već sada razmišljaju i o načinima financiranja druge faze investicijskog ciklusa u kojoj će "dijelom koristiti i kredite ili, ako vlasnik bude suglasan, novu dokapitalizaciju kroz IPO". Nakon što je lani Agencija za obvezne zalihe nafte, HANDA, upisala nove dionice serije B (još nisu u cijelosti plaćene), Janaf sada nema problem kapitaliziranosti.

No ulaganja predviđena do 2014. iznose 2,9 milijardi kuna. S obzirom na postojeću vlasničku strukturu, dovoljno je prostora da država zadrži dostatan upravljački utjecaj i uz dokapitalizaciju, bilo samo kroz IPO ili u dva koraka, u kombinaciji s tzv. pre-IPO aranžmanom s institucionalnim investitorima. Novo prikupljanje kapitala, međutim, nije baš realno u kratkom roku. Jedno od pitanja koje se nameće vezano uz uvrštenje u prvu kotaciju stoga je minimalna distribucija dionica javnosti. Sada je "free float" kod Janafa oko pet posto. Burzovna pravila za Službeno tržište predviđaju 25 posto FF-a, a manji tržišno raspoloživi postotak može se prihvatiti ako burza procijeni da postoje uvjeti za zadovoljavajuće kreiranje ponude i potražnje, uzimajući u obzir i tržišnu kapitalizaciju. Ipak, za prometanje Janafa u novi "blue chip" domaćeg tržišta bitna je javna ponuda. Zasad je, međutim, i veća nepoznanica kako će planovi Janafa uklopiti u Vladinu širu energetsku strategiju. Dio nje je i sudbina projekta Družba Adria zbog čega je premijerka Jadranka Kosor već dvaput pohodila ruskog premijera Vladimira Putina. Taj projekt je projekt Vlade, a Markov kaže da će neovisno o tom projektu, Janaf do kraja 2010. potpuno osposobiti sustav da transportira naftu i reverzibilnim pravcem, od hrvatsko-mađarske granice do Omišlja."