Istaknula je i da je Zagrebačka burza spremna za mogući IPO HEP-a te da ga ocjenjuje kao vrlo pozitivan događaj. Osim što bi ponovno popularizirao tržište kapitala u javnosti, taj bi događaj vjerojatno potaknuo i druge kompanije da izađu na burzu i prikupe kapital za svoje razvojne projekte.

"Prošla je godina za Zagrebačku burzu bila vrlo pozitivna u smislu rasta cijena, no promet dionicama je i dalje u opadanju i stoga su nam nepresušno potrebna nova izdanja, koja doprinose likvidnosti", kazala je Gažić na okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze "2017. - Prekretnica za gospodarstvo i tržište kapitala?".

Ova je godina, prema riječima glavnog ekonomista Societe General - Splitske banke Zdeslava Šantića, u svijetu, Europi, pa i Hrvatskoj započela bez značajnije zabrinutosti gospodarskim kretanjima, ali eskalirali su politički rizici, koji bi mogli imati jači utjecaj i na gospodarstvo.

Prvenstveno se to odnosi na pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u te neke od njegovim prvih poteza nakon ulaska u Bijelu kuću, koji se mogu ocijeniti zabrinjavajućima. S jedne strane, pojašnjava Šantić, Trump najavljuje porezno rasterećenje i jaču fiskalnu potrošnju, što može biti pozitivno za američko i globalno gospodarstvo, no s druge strane poduzima i korake koji idu ka zaustavljanju globalizacije. To se neće značajno i brzo osjetiti u Europi, no nju muče vlastiti politički problemi, posebno neizvjesnosti oko ovogodišnjih izbora u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, uslijed rasta populističkih stranaka, kaže Šantić.

Iako će, prema mišljenju viceguvernera Hrvatske narodne banke Vedrana Šošića, međunarodno okruženje biti manje povoljno nego 2016., Hrvatska to ne bi trebala značajno negativno osjetiti, jer svi naši važniji vanjskotrgovinski partneri očekuju stabilan rast i ove godine. Uz to, moguće je da uvjeti financiranja za državu postanu nešto povoljniji, ukoliko se snizi premija rizika, što bi moglo kompenzirati i mogući preokret u kretanju kamatnih stopa na međunarodnom financijskom tržištu, na kojem je razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa očito pri kraju.

Šošić i direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austria Zrinka Živković Matijević pritom se slažu da će na rast hrvatskog gospodarstva ove godine pozitivan učinak imati porezna reforma, što kroz viši raspoloživi dohodak građana, koji će povećati potrošnju, što kroz manje oporezivanje tvrtki, što bi moglo povećati investicije. Tako će te dvije komponente BDP-a, smatra Šošić, ove godine biti i veći zamašnjak rasta nego lani, no Živković Matijević upozorava da glavna prepreka održivijem dugoročnom rastu ostaju strukturni nedostaci.

Konkurentnost hrvatskog gospodarstva još uvelike ometaju državna administracija, slaba vladavina prava i dio gospodarstvu u državnom vlasništvu koji još nije u cijelosti u funkciji tržišta. Dakle, problemi se znaju, znaju se i rješenja, ali nedostaje provedba, kazala je Živković Matijević te naglasila kako bi idealno bilo da Vlada sada provede nužne strukturne reforme, jer se radi o prvoj godini mandata, u razdoblju još uvijek niskih kamatnih stopa za zaduživanje te uzlaznog gospodarskog trenda.

Šošić se, uz ostalo, osvrnuo i na raspravu o tome treba li Hrvatska započeti proces približavanja eurozoni. Preliminarni podaci o proračunu iz 2016. govore da bi pokazatelji mogli biti i bolji od očekivanih, što znači da postoje šanse da Hrvatska uskoro izađe iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP). U tom bi slučaju, ističe Šošić, bilo dobro poticati raspravu o ulasku u Europsku monetarnu uniju, jer bi to "bilo sidro koje bi zamijenilo EDP".