Za sjajne rezultate najzaslužniji je dvostruko veći rast prihoda od izvoza, najavljena dividenda 13,33 kune. Ingra je u protekloj godini ostvarila trostruko veću dobit u odnosu na 2005. godinu. Ostvarena je neto dobit u iznosu 39,004.000 kuna, a godinu prije Ingra je imala 12,568.000 dobiti. U odnosu na godinu prije došlo je do znatnog povećanja prihoda koji iznose 382,843.000 kuna od čega je 194,373.000 kuna ostvareno na inozemnim tržištima. U odnosu na 2005. godinu Ingra je ostvarila dvostruki rast prihoda od izvoza. Ukupni su rashodi protekle godine iznosili 332,988.000 kuna.

Alžir i Njemačka
I zarada po dionici kontinuirano raste u skladu s neto dobiti društva. U posljednjem tromjesečju 2006. dionicom Ingre trgovalo se po najnižoj cijeni od 5500 kuna, a najviša postignuta cijena u istom razdoblju iznosila je 13.000 kuna. Tržišna kapitalizacija iznosi 454,040.000 kuna. Za proteklu će godinu dioničarima biti isplaćena dividenda u iznosu od 13,33 posto nominalne vrijednosti dionice. Zarada po dionici za prošlu je godinu iznosila 975,12 kuna što je rast viši od 300 posto. Na rast prihoda u ovoj fazi jak utjecaj su imali inozemni projekti. Oko polovine prihoda ostvareno je na inozemnim tržištima, a to se ponajviše odnosi na poslove u Alžiru i Njemačkoj. "I ove godine nastavljamo s projektima u Alžiru na gradnji brana i proširenju luka, a Rusiji gradimo stambeno poslovni kompleks", navodi predsjednik Uprave Igor Oppenheim. Kad je u pitanju domaće tržište, Ingra je 2006. bila u investicijskoj fazi zahvaljujući izgradnji novog stambenog kompleksa Ilica 191 te su znatno povećane zalihe (za 225,84 posto), ali i avansi po prodanim stanovima. Svi stanovi na ovoj lokaciji su prodani, a u ponudi je još šest poslovnih prostora i jedanaest garaža. U posljednjih nekoliko godina Ingra sve više investira u vlastite projekte namijenjene tržištu, a kao rezultat tih aktivnosti u idućem razdoblju očekuju jačanje fokusa upravo na domaćem tržištu. "Trenutno gradimo stambeni niz na Srebrnjaku sa šesnaest kuća", dodaje Oppenheim. Operativni troškovi kompanije su u granicama planiranih, a najveći udio u rashodima zauzimaju troškovi kooperantskih usluga. Relativno visoku likvidnost nisu ugrozile ni manje poteškoće nastale kod slabije likvidnosti kupaca koji su prvenstveno državni subjekti kod kojih naplate nisu sporne. Likvidnost je dodatno pojačana i zbog naplate od prodaje vlastitih investicija, odnosno stanova. Osnovna djelatnost kompanije je izvođenje investicijskih radova u zemlji i inozemstvu, niskogradnja, visokogradnja, inženjering i savjetodavne usluge.

Ulazak u HG SPOT

Ingra je krajem siječnja ove godine ušla i u vlasničku strukturu HG Spota, a kako bi ostvarila poslovne planove kompanija je krajem 2006. na domaćem tržištu kapitala izdala obveznice u iznosu 200 milijuna kuna. U Alžiru sudjeluje u izgradnji ribarske luke Marsa Ben M'hidi, u obnovi i rehabilitaciji hidromehaničke i elektroopreme na brani Ghrib, u proširenju luke Stora te u uređenju infrastrukturnih objekata unutar luke Marsa Ben M'hidi. U Hrvatskoj sudjeluju na gradnji autoceste Zagreb - Sisak i Zagreb - Split te na gradnji hidroleketrana u Iraku. Za 2007. u Ingri prognoziraju 20-postotni rast.

Obvezujuća ponuda za Arenu Zagreb bit će predana do kraja tjedna

Ingra, u partnerstvu s TriGranitom, do kraja tjedna poslat će obvezujuću ponudu za gradnju rukometne dvorane Arena Zagreb koja bi se trebala početi graditi najkasnije 1. srpnja ove godine ako se žele ispoštovati rokovi do početka Svjetskog rukometnog prvenstva. Polivalentna sportska dvorana s 18.000 mjesta gradit će se po modelu javno-privatnog partnerstva, a Ingra će biti glavni izvođač radova koji će koordinirati i objediniti domaće proizvođače na realizaciji projekta. Za najam dvorane sljedećih bi 28 godina Grad Zagreb i Vlada RH trebali izdvajati 7,2 milijuna eura godišnje. Sama investicija u dvoranu procijenjena je na 20 do 80 milijuna eura, a Grad i Vlada bi u 28 godina isplatili dvostruko - 201 milijun eura ili milijardu i pol kuna.

izvor: www.poslovni.hr